Mislim da su najveći intelektualci u pravnom svijetu već dali odgovor da je formiranje ovakve vlade neustavno i ja sam apsolutno saglasan s tim. Prilikom formiranja Vlade nijesu ispoštovane pravne tekovine Crne Gore. To je jedan problematičan fakat sa kojim će ova vlada morati da se nosi tokom svog trajanja, kazao je u razgovoru za „Dan“ bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. Istakao je da je možda i on lično doprinio padu prethodne vlade, zbog programa „Evropa sad“, koji ne odgovara političkim elitama, ali mu je od toga važniji boljitak građana. Navodi i da je bilo dosta komunikacije između zakonodavne i izvršne vlasti i da je često bio u Skupštini, ali je, nažalost, bilo dosta nepovjerenja i loših tonova.

– To se nažalost nastavlja. Bivša skupštinska većina, čast izuzecima – Demokratama i nekolicini nezavisnih poslanika, napada nas kao da smo i dalje vlast. A zapravo postoji nova vlada. Ja to gledam iz te perspektive – rekao je Spajić.

Naš sagovornik naglašava da su dio nove vlasti i Demokratska partija socijalista (DPS) i Demokratski front (DF).

– Svi su u vlasti osim Demokrata i par nezavisnih poslanika. Ova trenutna vlast, po mom mišljenju, ima 69 poslanika, jer DF ima učešće u svakom državnom preduzeću, u upravama, „po dubini“. Vjerovatno ih ima i više nego DPS-a, a ulazi i DPS. To je legitimno, ali treba činjenice da se postave kakve jesu. Nije bitno ko gdje sjedi, nego šta govori, odnosno kako djela. Imali smo situaciju da su sve partije napadale program „Evropa sad“ umjesto da pričaju o sadašnjoj vlasti i meni to odlično govori kako stvari stoje – ističe bivši ministar.

Upitan da li u nekom narednom periodu možemo očekivati da će učestvovati u organizaciji protesta zajedno sa DF-om i Demokratama, što je nedavno pominjao Milan Knežević, odgovara da je DF i sada dio skupštinske većine.

– Shodno tome, teško je zamisliti neku opozicionu saradnju sa te strane. Mislimo da ćemo na izborima veoma dobro da prođemo, da je ta institucionalna borba dobra. Iako oni misle suprotno, odlaganje izbora nama ide u korist, daje nam prostor da bolje komuniciramo jedni sa drugima, da se organizujemo. Mi smo se bavili državom 16 sati dnevno – rekao je Spajić.

Spajić negira optužbe da su pravili partiju dok su bili dio izvršne vlasti.

– Da jesmo, sada bismo imali stranku. Mi smo se u potpunosti fokusirali na dobrobit države i naroda. Ja sam to i govorio, ali mi niko u Skupštini nije vjerovao. Imali smo stalna optuživanja da pravimo partiju u sjenci, da je to cilj programa „Evropa sad“. Da smo nastavili reforme i da povećavamo plate građanima, do kraja 2023. godine prosječna zarada bila bi oko 1000 eura. Naš cilj i jeste plata od 1000 eura do 2023. godine, ali je vrlo teško postići bilo kakvu dubinsku promjenu bez ljudi u parlamentu koji će da rade i prate vašu politiku. Kao primjer za to imate situaciju iz decembra prošle godine kada sam najavio program „Evropa sad“ i nula poslanika koji su podržali program. Nakon toga smo imali podršku, ali ti mjeseci su bili mjeseci intenzivnog rada sa poslanicima i izuzetno mi je drago što smo izašli sa programom koji je za dobrobit svih građana – kazao je Spajić.

Spajić kaže da se još ne zna sigurno kada će osnovati partiju, jer se još ne zna kada će biti održani izbori.

– Veoma je neizvjesno šta nas čeka, hoće li izbori biti u oktobru, a pominje se čak i njihovo objedinjavanje u aprilu sledeće godine. Kada pravo više ne igra ulogu, onda sve želje mogu da postanu realnost. Neko može da kaže „`ajmo da ostavimo sve izbore za 2024. godinu. Mašta je neograničena – naveo je Spajić.