Među brojnim mjestima na sjeveru Crne Gore koja su poslednjih godina, uz drastično iseljavanje naroda, doživjela sveukupnu stagnaciju svakako da se ubraja i Mjesna zajednica Bare Kraljske, koja se ispod Komova prostire na oko dvadesetak kilometara od Kolašina. U to će se uvjeriti svako ko se uputi ka ovom živopisnom mjestu kroz koje prolazi regionalni put koji od Mateševa, preko Trešnjevika, vodi ka Andrijevici.

A o maćehinskom odnosu države prema ovom području najbolje svjedoče rijetki mještani koji navode da su svih ovih godina umjesto konkretne pomoći u Bare Kraljske stizala samo prazna obećanja.

– Bare Kraljske su nekada, kao mjesni centar i izuzetno prometna destinacija, važile za mjesto uzornih domaćina. Međutim, poslednjih decenija ovaj kraj je ostavljen na milost i nemilost zubu vremena. Prirodne resurse, a prije svega šume, prigrabili su privilegovani moćnici, a da od toga lokalno stanovništvo nije imalo nikakve koristi. Sa druge strane, došlo je do prepuštanja propadanju svega onog što je u ovom mjestu pripadalo državi. Takođe, probojem puta kroz Moraču regionalna saobraćajnica koja preko Bara Kraljskih vodi prema Kolašinu i Podgorici počela je da gubi na značaju. Sve je to dovelo do situacije da danas u Barama Kraljskim živi svega oko 70 stanovnika, iako se zna da ih je nekada bilo deset puta više. Zato ovo zaboravljeno mjesto sve više odaje tužnu i sumornu sliku. No, tome se nije čuditi kad se zna da su sve najave i obećanja zvaničnika da će dati doprinos razvoju ovog kraja ostala samo mrtvo slovo na papiru – naglašava predsjednik Mjesne zajednice Milovan Labović.

Put koji vodi ka Kolašinu i Podgorici u katastrofalom stanju

Darko Jovović

Nastavu u osnovnoj školi u Barama Kraljskim trenutno pohađa svega dvadesetak đaka, dok je osamdesetih godina prošlog vijeka ova ustanova brojala 200 učenika. Negativnu sliku ovog mjesta upotpunjuje i oronula zgrada u kojoj je bila smještena biblioteka sa oko 7.000 naslova. Tu je i zapušteni objekat u kom su radile prodavnice i otkupna stanica, kao i ruinirani Dom kulture gdje su se nalazili i školska radionica i stanovi za prosvjetne radnike. Zapuštena i obrasla šibljem je i zgrada ambulante. Zub vremena načeo je i spomenik znamenitog naučnika dr Jagoša Vešovića, čije ime nosi osnovna škola u ovom mjestu.

Labović navodi da sadašnja slika Bara Krljskih ne može služiti na čast onima koji su zaduženi za razvoj sjevera Crne Gore.

– Da je kojim slučajem samo jedan odsto sredstava od posječene šume na ovom području izdvajano za unapređenje života u Brama Kraljskim, danas bi ovo mjesto ličilo na jednu sasvim urbanu sredinu. Ovako imamo ruine na svakom koraku. Dovoljno je reći da smo imali najljepšu seosku biblioteku u ondašnjoj Crnoj Gori i shvatiti kako se ovdje uzvišeno živjelo. Nekada je samo u državnom šumskom preduzeću u Barama Kraljskim radilo preko 70 mještana, a danas samo dva. Sa druge strane, ništa nije urađeno da se otvaraju proizvodni pogoni i tako raspoloživi resursi stave u funkciju razvoja ovog kraja – ističe Labović.

Dodaje da se putevi na području Bara Kraljskih slabo održavaju i da to predstavlja ozbiljan problem za lokalno stanovništvo. Mještani, kako navodi, nadu polažu u izgradnju druge dionice autoputa.

– Glavni put kroz Bare Kraljske, kao i oni sporedni, u izuzetno su lošem stanju. To svakako dodatno utiče da narod odlazi iz ovih krajeva, a to prestavlja i prepreku za brojne turiste koji i u zmskim mjesecima žele da posjete Komove. No, ipak, nadamo se da će se izgradnjom druge dionice autoputa stanje popraviti. Međutim, ako se sa realizacijom ovog projekta bude kasnilo, ovdje više neće biti žive duše – zaključio je Labović.