Uz to, porodica delfina je od ljeta 2023. godine umanjena za jednog člana, a čitave kolonije palastura i morskih krastavaca, zaštićenih nacionalnom legislativom, nestale su usljed zagađenja. Stručnjaci Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore su proteklog ljeta tokom istraživanja ekosistema Bokokotorskog zaliva ustanovili da su klimatske promjene i visoke temperature mora u Boku dovele nove vrste, od kojih su neke invazivne. Kažu i to da je zaliv usljed klimatskih promjena stalno izložen porastu nivoa mora što će dovesti do poplava i erozija obale. Posebno su pogođena niža područja – ušće rijeke Sutorine, područje Morinja u kotorsko- risanskom dijelu i područje Solila u tivatskom dijelu.
– Prošlog ljeta evidentirana su i velika fizička oštećenja morskog dna na lokalitetima na kojima se nalaze velika staništa morskih zajednica. Oštećenja su izazvali kruzeri i veliki brodovi spuštanjem sidra. Na području zaliva postoje izuzetno vrijedna staništa koja su zaštićena, a to su zajednice morskih korala koje su locirane na području Dražin vrta, Sopota i još nekim lokalitetima unutar zaliva. Na pojedinim lokacijama u zalivu su i zastupljene staništa morske cvjetnice, posejdonija, oceanika... Spuštanje sidra uništava te vrste za čiji oporavak su potrebne stotine, možda i hiljade godina – saopštili su iz Instituta.
Naglašavaju da se u moru u zalivu nalazi ogromna količina raznog otpada, a na pojedinim mjestima i prave podmorske deponije što stvara veliki problem zagađenja, naročito u Herceg Novom. Dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta, kazao je da je istraživanjem dubokog podmorja registrovano 46 novih vrsta i da nisu sve posljedica klimatskih promjena. Smatra da je vjerovatno najznačajnija pojava plavog raka, jedinke ogromne brojnosti i reproduktivne sposobnosti.
Izdvojio je i Caulerpa cylindracea – invazivna zelena alga koja u Jadranskom moru poput korova prerasta morsko dno, ribu fugo, čija konzumacija može izazvati smrt, plavotačkastu trumpetaču, velikog predatora koja se hrani uglavnom komercijalno značajnim vrstama kao što su bukva, barbun i gira i ima veliku brzinu širenja pa je zovu i "lesepsijski sprinter", tamnu mramornicu, velikog biljojeda značajanog konkurenta domaćoj vrsti Salpa salpa te ribu lav ili paun, koja ima otrovne bodlje.
Tako je Ronilački klub Adriatic blue iz Herceg Novog na lokaciji olupine broda PBR 512 u uvali Žanjica, na ulazu u Boku kotorsku, nedavno tokom prvog organizovanog ronjenja u ovoj godini, otkrio i zabilježio kamerom veoma invazivnu vrstu, ribu-lav. Instruktor ronjenja Danijel Đorđević ju je ugledao na dubini od 20 metara.
– Riba je toliko invazivna i opasna da jede sve oko sebe. Roniocima je u svim zemljama gdje se pojavljuje ova vrsta dozvoljeno da je istrebljuju. To su i meni kazali u Institutu za biologiju mora, kao i svim ribarima i roniocima – kazao je Đorđević.
