Tom prilikom pojedini odbornici su ustvrdili da stanje u Gusinju po pitanju zdravstvene zaštite nije dobro i da bi trebalo preduzeti hitne mjere da se ona unaprijedi po mnogim pitanjima. Sa druge strane, direktor Pejčinović je isticao da bi Gusinjani i zaposleni u tamošnjoj zdravstvenoj stanici morali da budu zadovoljni načinom kako se u ovoj opštini pružaju usluga svim pacijentima. Poslije sjednice, nezavisni odbornik u lokalnom parlamentu Harisa Laličić, koja ujedno radi kao izabrani ljekar u Zdravstvenoj stanici u Gusinju, obratila se javnosti, uz tvrdnje da je stanje u ovoj opštini daleko ispod crnogorskih zdravstvenih standarda.
Ona je kazala da Zdravstvena stanica u Gusinju ni prostorno ni kadrovski nije osposobljena za adekvatan rad.
– Gusinje po nezvaničnim rezultatima posljednjeg popisa stanovništva ima oko 5.000 stalnih stanovnika i brojnu dijasporu koja u ljetnjim mjesecima taj broj uvećava za još preko deset hiljada stanovnika. Uz to, iz godine u godinu imamo veći broj turista koji posjećuju Gusinje i Nacionalni park "Prokletije". Oni su jako zainteresovani na kakvom niovou je zdravstvena zaštita u Gusinju, kako bi se odlučili koliko i kako će provesti odmor u našem kraju. Po minimalnim standardima zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, u Gusinju bi trebalo da budu angažovana tri izabrana doktora za odrasle i jedan izabrani doktor za djecu, a najmanje jednom nedjeljno specijalisti sa sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite – hirurg, ortoped, urolog, ginekolog, kardiolog, fizijatar itd. u zavisnosti od morbiditeta stanovništva. Međutim, pored restrikcije prostora za rad, došlo je i do restrikcije medicinskog kadra, pa je rad s pacijentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sveden na jednu punu smjenu koju ja radim i samo četiri sata u drugoj smjeni u kojoj su pacijenti kod drugog izabranog doktora. Ti pacijenti su prosto kažnjeni jer im se stalno mijenja izabrani doktor – nalasila je Laličić.
Istakla je da u Gusinju ima doktora koji su, i pored iznesenih problema, angažovani da rade u drugim sredinama. Dodala je da je apoteka Montefarma u Gusinju nekada radila u dvije smjene, a sad u samo jednoj, i da zbog toga brojni pacijenti propisanu terapiju mogu podići tek narednog dana. Navela je da je posebno problematično što u Zdravstvenoj stanici u Gusinju nema dovoljno prostora za normalan rad.
– U Zdravstvenoj stanici ne postoje minimalni uslovi za rad, zbog nedostatka prostora. Ovo bi bilo moguće riješiti otkupom stanova na spratu iznad zdravstvene stanice i vraćanjem tog prostora u medicinske svrhe, o čemu su stizale sugestije iz Ministarstva zdravlja. Uz to, sadašnje rukovodstvo Opštine je u prošloj godini donijelo odluku o izgradnji prioritetnih objekata od opšteg interesa, u kojoj je i izgradnja zgrade Doma zdravlja u Gusinju. Izgradnjom nove zgrade ili rekonstrukcijom postojeće stvorili bi se uslovi za optimalan broj ordinacija. Međutim, dosad direktor Doma zdravlja iz Plava nije preduzeo ništa da se ovo pitanje riješi – ustvrdila je Laličić.
Dodala je da postoji velika zainteresovanost dijaspore, kao i Ministarstva zdravlja da pruže finansijsku pomoć u poboljšanju funkcionisanja zdravstvenog sistema u Gusinju, ali da za tako nešto sluha nemaju odgovrni iz plavskog Doma zdravlja. Zaključila je da sve izneseno samo po sebi govori da je u ovim okolnostima bilo normalno što ona i nekiki drugi odbornici nijesu prihvatili ponuđenu Informaciju o stanju u primarnoj zdravstvenoj zastiti u opštini Gusinje za prošlu godinu.
