Mještani traže hitne mjere za zaštitu šuma: Spriječiti ekološki genocid na području NP "Prokletije"

Sa zbora građana održanog u plavskom prigradskom naselju Prnjavor od nadležnih institucija zatraženo je da pod hitno pristupe detaljnoj zaštiti šuma u plasko-gusinjskom kraju.

Okupljeni građani su tokom višečasovnih diskusija tvrdili da se šume na području Plava i Gusinja, zahvaljujući najezdi parazita potkornjaka i drugim negativnim faktorima, suočavaju sa pravim ekološkim genocidom. Istakli su da se, uz poštovanje struke, moraju preduzeti sanacione mjere, odnosno da se mora užurbano pristupiti uklanjanju oboljelih i oborenih stabala sa područja Nacionalnog parka (NP) "Prokletije" i izvan njega. Dodali li su da će, ako se to ne uradi po hitnom postupku, šume u ovom kraju ubrzo nestati sa lica zemlje.

Sa zbora je poručeno da ovo nije partijska i politička priča već priča svih građana koji žele da sačuvaju plavsko-gusinjske šume.

– Ovdje nema politizacije. Svi mi okupljeni smo jedna partija koja se bori za spas naših šuma. Zato pozivamo na jedinstvo do ostvarenja krajnjeg cilja. Složno za budućnost naše djece – poručeno je sa skupa i dogovoreno da se ubrzo održi novi skup i donesu konkretni zaključci za dalje aktivnosti. Rečeno je da će pozvati čelnike nadležnih državnih institucija, kao i predstavnike lokalne uprave da prisustvuju tom skupu.

Trpe neprijatnosti na katunima

Okupljeni su tokom diskusije tvrdili da trpe brojne neprijatnosti od strane onih koji upravljaju Nacionalnim parkom "Prokletije". Kazali su da je krajnje neprihvatljivo da im se zabranjuje da na području zaštićene zone obavljaju tradicionalne djelatnosti.

-Niko od nas tačno ne zna gdje su granice nacionalnog parka, jer nigdje ne postoje obilježja. Takođe, došli smo u poziciju da na našim vjekovnim katunima ne možemo ni hljeb da ispečemo, jer nam nadležni ne dozvoljavaju da doneseo drva da tamo naložimo šporet, dok sa druge strane u tamošnjim šumama propadaju na hiljde kubika najkvalitetnijih stabala. Jednostavno mi na katunima zbog nečije samovolje ne možemo da organizujemo neki normalan život i držimo stoku. To je nešto čemu se mora stati na kraj- kazao je Džavid Pejčinović.

– Pozvaćemo nadležne da malo napuste udobne fotelje i dođu da im mi, na narednom skupu, kažemo u četiri oko šta se mora raditi – zaključeno je na kraju zbora građana.

Nedžad Cecunjanin je istakoa da oni godinama upozoravaju da se šume na području opština Plav i Gusinje zbog pojave potkornjaka i nastalih izvala, nalaze u velikoj opasnosti.

– Stavljali smo da znanja nadležnima da se, na dnevnom nivou, golim okom vidi kako ogromni kompleksi šume obolijevaju i kako se suše. Međutim, nadležni dosad nijesu ništa ozbiljnije uradili da se šume zaštite onako kako to i stuka predviđa. Zato smo se okupili da još jednom pozovemo nadležne da preduzmu odgovarajuće mjere u cilju sanacije trenutnog stanja. Ako to ne urade naše vjekovne šume će potpuno nestati – naglasio je Cecunjanin.

Šumarski inženjer Hakija Jasavić istako je da se zbog haotičnog stanja i velikog broja zaraženih stabala, sanacionim mjerama mora pristupiti stručno i postupno.

– Sigurno da u plavskim šumama ima preko 200.000 kubnih metara zaraženih i oboljelih stabala. To je ogromna količina. Veliki je to posao da se sva ta stabla uklone iz šuma. Zato se to mora raditi stručno i postupno, ali što prije kako bi se spasilo što se spasiti može – naveo je Jasavić.

Ramo Gutić je kazao da opravdano sumlja da neko namjerno hoće da plavske šume nestanu, ili da ih moćnici uzme za džabe.

–To šta se radi sa šumama na području Plava nigdje nema na svijetu. Prinuđeni smo da gledamo kako ogromna količina šume propada, a sa druge strane naši ljudi krovne konstrukcije za kuće moraju da nabavljju u nekim drugim krajevima. Izgleda neko jedva čeka da ove šume nestanu, da neko sa strane dođe da ih uzme za džabe, ili da ih pretvori u pelet. Mi to ne smijemo dozvoliti – naglasio je Gutić.

Zuvdija Pupović je poručio da lokalno stanovništvo mora imati prednost prilikom iskorišćavanja stabala predviđenih za sanitarnu sječu.

– Nećemo dozvoliti da iko sa strane ima prednost u odnosu na nas prilikom iskorišćavanja stabala koja se moraju ukloniti iz državnih šuma. Dosta su drugi nosili naše blago, dok mi nijesmo mogli da dođemo do drva za ogrev – naglasio je Pupović.

Rašid Marković je predložio da se prilikom eksploatacije oboljele šume formira lager kako bi svi zaiteresovani mogli da kupe ponuđenu drvnu masu.

– Čekanja nema, nadležni treba da formiraju lager i da ponude lokalnom stanovništvu i drugim interesentima da krenu sa izvlačenjem oboljelih stabala. Lokalno stanovništvo mora da ima prednost prilikom rasprodaje drvne mase, jer dosta su tajkuni krčmili ono što je nama vjekovima pripadalo – istakao je Marković.

Zatraženo otvaranje puta preko Čakora

Sa skupa je zatraženo da se pod hitno za saobraćaj otvori put koji od Murine, preko Čakora, vodi do Peći. Istaknuto je da je to od vitalnog značaja za čitavi sjevrni region.

-Živim 30 godina u Njemačkoj, ali se uvijek rado vraćam zavičaju. Obišao sam svijet i vidio da se svuda otvaraju putevi. Zato ne mogu da se načudim zašto je toliko godina zatvoren put preko Čakora, kada znam da je tim putem nekad dnevno cirkulisao veliki broj ljudi. Zato pozivam odgovorne da što prije skinu rampe sa tog puta, jer se radi o saobraćajnici koja je razvojna žila kucavica čitavog kraja. Ne smijemo se zatvarati u uske krugove, već da se otvaramo prema svijetu, jer to je od višestruke koristi za sve – kazao je Ćamal Šarovović.