Nedostatak mljekare sputava razvoj stočarstva u Plavu: Bez organizovanog otkupa mlijeka već 20 godina

Na području plavske opštine već dugi niz godina ne vrši se otkup mlijeka. Otkupa mlijeka nema ni u susjednim opštinama Gusinje i Andrijevica, što u dobroj mjeri sputava razvoj stočarstva u ovom kraju.

To potvrđuju i stočari koju ističu da je prava šteta što nemaju mogućnost da na organizovan način prodaju svježe mlijeko.

– Ja i brat sa naših farmi u prosjeku dobijemo više od 300 litara mlijeka. Čitavo to mlijeko moramo da pretvorimo u sir i kajmak, jer na području Plava nema mljekare, niti se vrši organizovani otkup mlijeka. To je, zaista, veliki problem.Sigurno da bi držali još stoke da imamo sigurnost da možemo odmah nakon muže da prodamo mlijeko, jer spravljanje sira zahtijeva dodatni rad i dodatne mjere zaštite. Zato apelujemo na državu da razmotri mogućnost da instalira neku mljekaru u Plavu, jer bi to sigurno podstaklo i druge da se više bave stočarstvom – kazao je za "Dan" Orhan Lalić ugledni stočar iz sela Đurička Rijeka.

Organizovano otkup mlijeka na području Plava prestao je još 2006. godine kada je i ugašena tamošnja poljoprivredna zadruga. Sva obećanja da će se na mjesto nekadašnje zadruge graditi mljekara ostala su samo mrtvo slovo na papiru, iako u strateškim dokumentima ove Opštine posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa tržnih viškova, ljekovitog bilja i šumskih plodova.

– Znamo da bi Plavu valjala mljekara, ali lokalna uprava nema kapaciteta da realizuje jedan takav projekat. Taj problem svakako treba da prepozna država i da iznađe mogućnost da izgradnjom jednog takvog objekta organizuje redovan otkup mlijeka. Sigurno da bi to podstaklo da dođe do jačanja mljekarskog sektora u ovom kraju – navode iz lokalne uprave.

Zemljoradnička zadruga iz Plava svojevremeno je pored svog zemljišta i poslovnih objekata, prodavnica i mesara imala i po 1.000 ovaca i 500 govedi. Imala je svoj otkupni mljekarski lanac, poljoprivredne mašine i što - šta drugo. Između ostalog, ova zadruga je u Brezojevicama imala dva objekta za držanje stoke dužine po sto metara. Sva ta imovina je sada zapuštena i u fazi propadanja. Te 2006. godine zapaljena je i uništena cijela arhiva koja je svjedočila o uspješnom poslovanju plavske zadruge koja je bila nosilac razvoja u ovom kraju. Poznato je da je Opština Plav prije desetak godina dobila 120.000 eura kreditnih sredstva iz Evropskih fondova za izgradnju mljekare. S obzirom na to da do realizacije projekta nije došlo, Opština je kasnije morala da vrati ta sredstva uz upozorenje da u narednih pet godina ne može da aplicira za slične projekte.

"Zora" otkupljuje mlijeko sa 260 farmi

Stočari sumnjaju da neko namjerno gušu domaću proizvodnju na račun jačanja uvozničkog lobija.

– Plavski kraj je bogom dan za bavljenje stočarstvom. To su prepoznali i brojni stručnjaci. Tačno je da država daje premije i podsticaje za razvoj stočarstva, ali što je najvažnije nema organizovanog otkupa tržnih viškova. Dobijamo utisak da ovo neko namjerno radi kako bi profitirao uvoznički lobi, a oslabila se domaća proizvodnja – naveli su plavski stočari.

Ne dolazi ni "Zora"

Kada je 2002. godino krenula da se, uz pomoć Vlade Luksemburga, gradi mljekara "Zora" u Beranama rečeno je da će ona otvoriti dvadesetak otkupnih centare i da će svi stočari sa područja sjevera države tu moći da prodaju svoje mlijeko. Tada je saopšteno da će mljekara "Zora", kao jedina u Crnoj Gori, proizvoditi takozvano UHT dugotrajno mlijeko u tetrapaku i da je projektovana za mjesečnu proizvodnju od oko milion i po litara mlijeka. Međutim, mljekara je i pored ovakvih najava u poslednjih 20 godina radila sa izuzetni malim kapacitetima, dužim prekidima i brojnim poteškoćama, daleko od onog što je obećavano, s tim što nikad do sada nije vršila otkup mlijeka u plavskoj opštini.