Predstavljen plan dugoročne zaštite Bokokotorskog zaliva

Bokokotorski zaliv sve više se suočava sa rizicima zbog klimatskih promjena i neodrživog korišćenja resursa, poručeno je sa konferencije "Saradnjom do održive budućnosti" održane u Kotoru.

Na konferenciji se razgovaralo o potrebnim koracima koji su definisani u Planu upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP).Plan obuhvata opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, a konferencija je okupila predstavnike brojnih institucija, nevladinih organizacija, stručnjaka i donatorskih tijela, koji su kroz dinamične panel diskusije analizirali ključne prioritete i mogućnosti za implementaciju ovog Plana.

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić, istakao je da se radi o izuzetno vrijednoj inicijativi čiji je primarni cilj dugoročna i održiva zaštita Bokokotorskog zaliva.

– Da bi ovaj plan ostvario svoj puni potencijal, moramo zajednički obezbijediti njegovu punu implementaciju, kako ne bi ostao samo slovo na papiru. To će zahtijevati kontinuiranu saradnju svih nivoa vlasti, institucija na državnom i lokalnom nivou, stručne zajednice i naravno građana kao krajnih korisnika ovog vrijednog područja - kazao je Dabetić.

Atifa Kasam Mandži, menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF),istakla je da je integrisano planiranje, koje uzima u obzir klimatske rizike i ranjivosti zajednica, ključni korak u izgradnji otpornosti.

– Nadam se da će Plan koji je predstavljen biti pretočen u akciju, te da će Boka kotorska postati primjer ostatku regiona i najbolja praksa od koje svi mogu učiti - kazala je Kasam Mandži.

Jedna od glavnih karakteristika ovog Plana jeste sveobuhvatan pristup, koji uključuje predloge mehanizama za implementaciju i usklađivanje sa međunarodnim standardima. Daria Pov, direktorka PAP/RAC-a, istakla je značaj ovog dokumenta kao temelja za povlačenje sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora, navodeći da nikada nije bilo više dostupnih resursa za klimatske akcije.

Skoro polovina obalne crte izmijenjena ljudskom aktivnošću

Skoro polovina, odnosno 48 odsto obalne crte Boke kotorske izmijenjena je ljudskom aktivnošću, od izgradnje puteva i nasipa do infrastrukturnih objekata. Stim u vezi, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora opštine Tivat, Milica Manojlović, istakla je značaj usklađenog prostorno-urbanističkog planiranja u suočavanju s izazovima brzog urbanog razvoja i klimatskih promjena. Posebnu pažnju posvetila je rastućem pritisku na infrastrukturu usled porasta broja stanovnika i intenzivne gradnje, upozorivši na probleme poput betonizacije obale i posledica klimatskih promjena kao što su suše, požari i poplave.

Milica Rudić, u ime Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazala je na nedostatak kontinuiteta i kadrova kao prepreku u saradnji između ministarstva i lokalnih samouprava.

Azra Vuković iz NVO Green Home naglasila je da kvalitetna saradnja između institucija i NVO sektora doprinosi efikasnijoj realizaciji planova.

– Crna Gora i Bokokotorski zaliv dobili su priliku da preduzmu prve korake u prilagođavanju obale klimatskim promjenama. Ovaj Plan ne predstavlja samo dokument, već početak jednog važnog procesa za Bokokotorski zaliv. Postojanje ovakvog Plana, zajedno s ljudskim i finansijskim resursima za njegovo sprovođenje, ključan je uslov za uspješno prilagođavanje najvećem izazovu našeg vremena – klimatskim promjenama – kazala je Pov.

Plan upravljanja obalnim područje je razvijen pod vođstvom Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/MAP). Finansiran od strane Svjetskog fonda za životnu sredinu (GEF), PUOP je rezultat međunarodne saradnje kroz projekt MEDProgramme (i njegove podprojekte Child Project 2.1 i SCCF), uz partnerstvo sa Plan Bleu iz Marseja i doprinos lokalnih i nacionalnih aktera.