Predstavljeni rezultati projekta koji se realizuje u šest država Zapadnog Balkana / -Ž.Š
24/12/2024 u 07:22 h
Željko ŠapurićŽeljko Šapurić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Predstavljeni rezultati projekta "Od farme do viljuške"; Đuranović: Na uvoz hrane svakog dana ode 2,8 miliona

U nikšićkom Tehnopolisu juče je održana konferencija "Jačanje uloge farmera u lancu vrijednosti – zajedno do održive zelene tranzicije", na kojoj su predstavljeni i rezultati projekta "Od farme do viljuške", koji se sprovodi u šest država Zapadnog Balkana.

Projekat realizuje Mreža za ruralni razvoj uz podršku EU i ministarstava javne uprave i poljoprivrede. Događaj je okupio učesnike iz svih sektora, od donosioca odluka preko trgovačkog, prerađivakog, farmera, civilnog i akademskog.

– Pokretanjem Mreže za ruralni razvoj prije 12 godina, bila je želja da budemo platforma koja će okupljati sve relevantne činioce, kako bi unaprijedili poljoprivredu i sve ekonomske aktivnosti, koje se dešavaju u ruralnom području, odnosno da na selu svima bude bolje – kazao je Ratko Bataković, predsjednik Mreže za ruralni razvoj Crne Gore.
Predstavnik mljekare "Šimišić", prof. dr Milutin Đuranović podsjetio je na važnost proizvodnje zdrave hrane i očuvanje domaće proizvodnje. On je apelovao na potrošače da kada kupuju biraju domaće.

– Crna Gora će ove godine imati rekordan uvoz hrane i pića u iznosu od jedne milijarde eura, što znači da svakog dana iz naše države ode 2,8 miliona eura na uvoz hrane i pića – istakao je Đuranović i dodao da u lancu vrijednosti imamo tri sudionika farmera ili proizvođača, prerađivača ili mljekara i trgovca i potrošača, a država je tu koja nadgleda ovaj sistem.

– Trgovac se ponaša tržišno, ali država je ta koja treba da odigra glavnu ulogu. Slovenija i Hrvatska su uspjele da svojim kampanjama u svijest potrošača usade da kupuju domaće proizvode. Kada kupimo proizvod koji nije iz Crne Gore, mi ulažemo u drugu državu, a kada kupimo nešto domaće, tim novcem ulažemo u svoju državu – istakao je Đuranović.

Ključni problemi nedostatak udruženja i visoki troškovi proizvodnje mlijeka

– Bitno je napomenuti vezu projekta "Od farme do viljuške" sa zajedničkom evropskom politikom za poljoprivredu, koji u sklopu svojih deset osnovnih ciljeva predviđa analizu i razmatranje unapređenja položaja farmera u lancu vrijednosti. Ključni problemi crnogorskih farmera su nedostatak udruživanja koje bi ih ojačalo i omogućilo da ostvare bolje i stabilnije prihode, odnosno da postignu veću cijenu svog mlijeka i time da budu stabilni na tržištu. Izazov su i visoki troškovi koji utiču u proizvodnji mlijeka, odnosno visoka cijena stočne hrane i nekada njen slabiji kvalitet. Akcentovana je potreba jačanja njihove direktne političke zastupljenosti. Farmeri smatraju da je potrebno da se čuje i njihov glas u Skupštini Crne Gore, što bi im omogućilo da budu vidljiviji i da se direktno izjasne o svojim potrebama – rekla je eksprert Ilinka Beatović Nikić i dodala da su prikupili sve impute farmera, a krajnji rezultat biće predlog nacionalnih politika, koji će biti upućen Ministarstvu kao finalni proizvod klastera "Mreže za ruralni razvoj Crne Gore".

Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić naglasio je da to udruženje ima jedan ključni cilj, a to je povećanje agrobudžeta za pet procenata, od ukupnog državnog budžeta "zato što su poljoprivrednici stubovi naše ekonomije, zaštitnici prirodnih resursa i čuvari života u raralnim područjima".

– Veće ulaganje u poljoprivredu znači više podrške domaćim proizvođačima, veću bezbjednost hrane za naše građane i priliku da mladi ostanu na selu i grade svoju budućnost ovdje u Crnoj Gori. Ovo nije samo zahtjev, već potreba za opstanak i napredak – kazao je Miličić.

Predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković poručio je da želi da se sa ove konferencije pošalje jasna poruka koliko je važna poljoprivreda.

– Opština Nikšić je tokom 2024. godine izdvojili oko 370.000 eura za subvencije proizvođačima mlijeka, a za narednu godinu budžetom smo predvidjeli 440.000 eura. U protekle tri godine retroaktivno smo isplatili sve subvencije, budući da od 2013. do 2020. godine nije bilo isplate subvencija za mlijeko. To smo radili paralelno sa isplatom novih subvencija za tekuće godine. Od prije dvije godine, čak smo povećali subvencije po litru mlijeka. Ulaganjem sredstava u putnu infrastrukturu podstakli smo mlade da se vraćaju selima – istakao je Vuković.

 

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
25. februar 2025 16:08