<p>Савинска дубрава са спорном локацијом за солитер</p>

Savinska dubrava sa spornom lokacijom za soliter / -Olivera Doklestić

Zaštita Savinske dubrave obaveza prema Unesku

I dok ekolozi smatraju da planska rješenja u nacrtu izmjena i dopuna PUP-a koja se odnose na Savinsku dubravu direktno ugrožavaju areal Manastira Savina i savinsku šumu, koja je proglašena za poseban park prirode, hercegnovski urbanisti tvrde da je novim rješenjima štite

I dok u Ekološkom društvu Boka smatraju da planska rješenja u nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) koja se odnose na Savinsku dubravu, direktno ugrožavaju areal Manastira Savina i savinsku šumu, koja je proglašena za poseban park prirode, hercegnovski urbanisti tvrde suprotno – da je novim rješenjima štite. Koliko je šuma u srcu grada decenijama uništavana gradnjom na ivici regularne ili bila čak nelegalna, govori podatak da je nekada zauzimala zauzimala 100 ha, a danas jedva 18 ha. Predsjednica NVO Ekološko društvo Boke Olivera Doklestić je kazala da su, nakon javnih rasprava u junu uputili primjedbe i komentare Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, smatrajući da nova rješenja ugrožavaju Savinsku dubravu, koja je proglašena za Park prirode. Podsjetila da je studija o zaštiti Savinske dubrave, koju je uradio tim od 15 kompetentnih stručnjaka dala smjernice lokalnoj upravi šta i kako da se radi na zaštiti ovog vrijednog, izuzetnog prostora Savinske park šume.

Dopuštena gradnja samo onamo gdje već postoji

Izmjene i dopune PUP-a, kako tvrdi arhitekta Ranko Kovačević, savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj i rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a nadomjestiće nedostajućih 50 DUP-ova. Kovačević smatra da bi Vlada mogla usvojiti plan do 1. januara 2024. godine, a građani bi već dogodine mogli da ispunjavaju potrebe za gradnjom i planiranjem svog prostora.

– Naš stav u teoriji "kompakt siti" je da se stambenom izgradnjom ne zauzimaju nove teritorije, nego da se ostane u postojećem urbanom tkivu gdje to moguće. Fokus je da se tamo gdje postoje određena naselja i grupacije, može pridružiti, a cilj izmjena je da se ne osvajaju nova područja prostora već da se postojeće proširi – objasnio je Kovačević.

– Na sjevernim padinama tog područja dominantno su sastojine kestena i hrasta, a na južnim i bora. Osim toga ova cjelina ima i svoj duhovni prostor sa Manastirom Savina i njegove dvije crkve, od kojih će starija slaviti 1.000 godina postojanja. Uz crkvu Svetog Save, poviše manastira, i crkvu Svete Ane, a tu je i spomenički kompleks iz Drugog svjetskog rata, ali je Savinska dubrava decenijma napadnuta gradnjom – kazala je Doklestić.

Ona je ustvrdila da je lokalna uprava po pitanju ovih " pluća grada", sve vrijeme bila u duploj ulozi "zaštitara, koji treba da odlukama i pravničkim aktima štiti savinski prostor i onog subjekta u prostoru koji daje dozvole za gradnju u cilju ostvarivanja finansijske dobiti, od građevinskih dozvola i raznih komunalnih taksi, i koji svjesno žrtvuje prirodni prostor radi pribavljanja novčane koristi". Ukazala je i na spornu katastarsku parcelu 2445/1 ko Topla na Savini, čija namjena je po važećem Prostorno-urbanističkom planu SMG – stanovanje malih gustina, koje omogućava izgradnju objekta spratnosti P+S-PK, ali da novim nacrtom izmjena i dopuna PUP-a namjena prostora stambena, sa mnogo većim koeficijentom izgrađenosti u odnosu na važeći PUP, i to kao SV-stanovanje veće gustine, te da bi višespratnica dominirala prostorom, i visinom i stepenom izgrađenosti te ugrozila manastir, njegovu strogu zonu zaštite.

Opština da otkupi zemljište

Kovačević kaže da im je na nacrt plana pristiglo oko 600 primjedbi građana.

– Neki od djelova plana su izazvali sumnje i neko je vidio određene oznake za pokrivenost, izgrađenost, a zapravo sve kuda je predviđena izgradnja ima kapacitete koji već postoje u gradu. Pominje se često Odluka o Savinskoj Dubravi kao zaštićenom području i jedina mogućnost je da Opština kupi tu zemlju i napravi park. Ovako može beskrajno da traje, a nepravedno je i za vlasnike te zemlje. Privatno je zemljište, nešto manastirsko i opštinsko – objašnjava Kovačević.

– Nacrt planskog dokumenta je suprotan važećoj zakonskoj regulativi iz oblasti zaštite životne sredine i kulturnih dobara. Suprotan je i javnom interesu. Treba imati u vidu da je u pitanju prostor kp 2445/1 kao dvostruko zaštićeno područje tzv. Savinske dubrave, kao prirodnog dobra, a sa druge strane, to je graditeljska baština i kulturni pejzaž, pa je očuvanje ovog prostora ujedno i obaveza Crne Gore posebno prema Unesku – isključiva je Doklestić. Posebno je ukazala na temu proširenja gradskog groblja, koje se planira, a, kako je rekla, na štetu Savinske park šume, te da je Opština već jednom to uradila, a kada je probala ponovo, srela se sa osudom javnosti i usvojila akt kojim se zabranjuje širenje groblja nauštrb šume.