Hrvatska je ispunila sve kriterije konvergencije i regulativne zahtjeve za uvođenje eura, i to jedina od sedam zemalja izvan eurozone koje su obuhvaćene Izvještajem o konvergenciji, potvrdile su Europska centralna banka i Evropska komisija.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen izrazila je zadovoljstvo zbog napretka Hrvatske navodeći da vjeruje da će to ojačati hrvatsku državu.

"Manje od deset godina od pristupa u EU, Hrvatska je spremna da pristupi evrozoni 1. januara. Uvođenje eura ojačat će hrvatsku državu, ali će učiniti i euro jačim. Dvadeset godina od uvođenja prvih novčanica, euro je postao jedna od najsnažnijih valuta na svijetu i povećao blagostanje miliona građana širom Evropske unije. Euro je simbol evropske snage i jedinstva", poručila je Ursula von der Lajen.

Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis čestitao je Hrvatskoj na "izuzetnom dostignuću" i ocijenio da će koristi od uvođenja eura imati ekonomija i građani Hrvatske, ali "veća i snažnija evrozona ujedno znači globalno jačanje eura".

Prema riječima povjerenika za ekonomiju Paola Gentilonija, Hrvati se priključuju populaciji od 340 miliona građana EU koji već koriste euro, "stabilan kao kamen nakon turbulentnih vremena".

Uoči konačnog Izvještaja o konvergenciji evropskim institucijama najspornijim od četiri nominalna kriterijuma činila stabilnost cijena jer je inflacija u Hrvatskoj blago premašila zadate okvire.

Analiza ESB-a pokazuje da su od sedam zemalja izvan eurozone samo Hrvatska i Švedska ispunile taj kriterijum. Prosječna jednogodišnja inflacija (do aprila) u Hrvatskoj je iznosila 4,7 posto i bila je ispod "referentne vrijednosti" od 4,9 posto, a ona se temelji na prosječnim podacima o inflaciji u tri najuspješnije zemlje posljednjih 12 mjeseci - Finskoj, Francuskoj i Grčkoj.

Pritom su dvije zemlje s najnižom inflacijom, Malta i Portugal, izuzete iz izračuna zbog netipičnog i značajnog odstupanja. U svih pet drugih procijenjenih zemalja - Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj - stope inflacije u promatranom razdoblju bile su znatno iznad referentne vrijednosti, od 5,9 posto u Bugarskoj do 7 posto u Poljskoj.

S iznosom budzetskog deficita od 2,9 posto BDP-a, Hrvatska je bila ispod limita od 3 posto, a ispunila je i kriterijum javnog duga iako je on iznosio 79,9 posto BDP-a, znatno iznad referentnih 60 posto. Međutim, javni dug je snažno smanjen u odnosu na vrhunac dosegnut u godini pandemije, od 87,3 posto BDP-a. Nakon krize podstaknute kovidom-19 buѕetski deficiti ostali su povišeni u svim zemljama osim Švedskoj.