Bivšim ministrima Darku Horvatu, Borisu Miloševiću i Tomislavu Tolušiću sudiće se zbog optužbi za malverzacije sa dodjelom 353.000 evra novčanih potpore za područja naseljena nacionalnim manjinama, dok će se Josipu Aladroviću suditi zbog dva slučaja namejštanja zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za penzijsko osiguranje (HZMO) kojem je u vrijeme kad su počinjena djela, dakle pre nego što je postao ministar rada i mirovinskog sistema, bio na čelu.

Iako su sada sva četvorica već napustila funkciju, u trenutku pokretanja istrage protiv njih, u februaru 2022. godine, trojica od njih: Darko Horvat, Boris Milošević i Josip Aladrović sjedili su u aktuelnoj Vladi. Četvrti, Tomislav Tolušić, bio je smijenjen sedam mjeseci ranije, a Horvat je čak tada bio i uhapšen te je kratko vrijeme proveo u istražnom zatvoru. Pored njih, sudiće se i gradonačelniku Županje Damiru Juzbašiću, kojem se stavlja na teret da je od Aladrovića tražio jedno zapošljavanje "preko veze".

Sva petorica poriču optužbe, a u dosadašnjem toku postupka u dva navrata su tražili da se dokazi na kojima se temelji optužnica USKOK-a proglase nezakonitim, no oba puta su ti zahtjevi odbijeni. Međutim, prvu odluku o odbijanju njihove teze o nezakonitim dokazima Visoki kazneni sud (VKS) je ukinuo, tražeći od zagrebačkog Županijskog suda da bolje obrazloži svoju odluku, što je i učinjeno, te je ponovljena odluka postala pravomoćna.

Nakon što je Jutarnji list u oktobru 2022. ekskluzivno objavio sadržaj njihovih odbrana, došlo je do burne reakcije djela njihovih advokata koji su tražili da se otkrije izvor tih informacija. Upravo je ovaj slučaj bio jedan od povoda zbog kojeg je Vlada Andreja Plenkovića predložila zakon koji bi kažnjavao otkrivanje podataka iz istrage, odnosno famozni "Lex AP".

Osim četvorice bivših ministara i Juzbašića, USKOK-ovom optužnicom u ovom slučaju prvobitno je bilo obuhvaćeno troje okrivljenika, ali su oni odlučili priznati delo te su na temelju sporazuma s USKOK-om osuđeni na uslovne zatvorske kazne ili kazne zamjenjene dobrotvornim radom. Bivša pomoćnica ministra Darka Horvata, Ana Mandac, osuđena je na 11 mjeseci zatvora, koji su zamijenjeni radom za opšte dobro.

Bivša ravnateljka Uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU), Katica Mišković, osuđena je na uslovnu zatvorsku kaznu od devet mjeseci s dvogodišnjim rokom kušnje, dok je Velimir Žunac, bivši državni sekretar u istom Ministarstvu, osuđen takođe na uslovnu zatvorsku kaznu, ali desetomjesečnu s trogodišnjim rokom kušnje.

(Jutarnji)