- Tokom poslednjih godina, situacija u vezi sa širenjem neonacističke ideologije i različitih oblika netolerancije u BiH nije doživjela suštinske promjene - navodi se u izvještaju koji se odnosi na BiH, prenosi Politika.
Opstrukcije vlasti prema Srbima
Prema izvještaju Ministarstva, pored fizičkog nasilja i mržnje na osnovu etničke pripadnosti, Srbi se suočavaju sa opstrukcijama vlasti FBiH kada je riječ o povratku i ostvarivanju predratnih stanarskih prava.
U izvještaju se podsjeća da od 2022. godine, delegacija BiH u Generalnoj skupštini UN glasa protiv nacrta rezolucije pod nazivom „Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije", koju svake godine predlažu Rusija i drugi kosponzori.
Kontradikcije među konstitutivnim narodima
U izvještaju se skreće pažnja na „uporne duboke kontradikcije među tri konstitutivna naroda u BiH" koje negativno utiču na stanje u zemlji, te da etničke tenzije i podjele u BiH ometaju pravni i institucionalni napredak ka „većoj društvenoj integraciji i pomirenju".
- Ova fragmentacija istorijskog pamćenja posledica je oružanog sukoba u BiH između 1992. i 1995. godine. Na primjer, predstavnici bošnjačke političke elite promovišu narativ o borbi protiv okupatora i spoljne agresije, kako tokom Drugog svjetskog rata, tako i 1990-ih godina. Oni ističu da su u oba slučaja Bošnjaci uspjeli da očuvaju BiH "ujedinjenom i nedjeljivom"…
Ruska podrška Republici Srpskoj
Napominje se, između ostalog, da ruska strana razvija saradnju sa Republikom Srpskom na polju borbe protiv veličanja fašizma i falsifikovanja istorije, a kao primjer navodi se posjeta delegacije Nacionalnog centra za istorijsko pamćenje Republici Srpskoj od 22. do 24. maja ove godine.
- Vlast i stanovništvo Republike Srpske, kao i svi Srbi u BiH, protive se reviziji rezultata Drugog svjetskog rata i aktivno promovišu ideje antifašizma - navodi se u izvještaju.
Djela iz mržnje i migrantska kriza
Pozivajući se na mjesečne izvještaje OEBS-a, iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije napominju da je između januara i novembra prošle godine zabilježeno 113 krivičnih djela iz mržnje.
Naglašava se i da aktivnosti OHR-a, koji sprovodi „eksterni protektorat" nad BiH, takođe ne doprinose pomirenju konstitutivnih naroda u BiH. Kristijan Šmit, koji se postavlja kao glas međunarodne zajednice, nema neophodni legitimitet, čime je de fakto uzurpator pozicije visokog predstavnika, stoji u izveštaju, piše Politika.
U izvještaju se ukazuje i na problem migranata, jer Republika Srpska insistira da ne postoje ni kapaciteti ni volja za prihvatanje migranata na njenoj teritoriji.
