/ FOTO: RTS
04/08/2025 u 07:46 h
Vera SamolovVera Samolov
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Na dan Oluje Hrvatska slavi, a Srbija tuguje

Od operacije "Oluja", koja je izvedena od 4. do 7. avgusta 1995. godine na području Banije i sjeverne Dalmacije danas se navršava 30 godina.

Hrvatske vojno-policijsksa operacija "Oluja" koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske počela je 4. avgusta 1995. rano ujutru, ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, koja su bila dio međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine (RSK). Hrvatska je tom operacijom, u kojoj je učestvovalo 138.500 pripadnika hrvatske vojske i policije i HVO, uspostavila kontrolu nad poslednjim djelovima teritorije koje su držali pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine.

Hrvatska operaciju 'Oluja slavi' kao simbol oslobođenja, a Srbija obeležava taj period kao dan tuge i sjećanja na progon srpskog stanovništva. 

Srbija "Oluju", naziva "najvećim etničkim čišćenjem na evropskom tlu posle Drugog svjetskog rata". S druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković je ranije u Kninu "Oluju" nazvao prekretnicom koja je označila kraj agresije na Hrvatsku, tvrdeći da je oslobađanjem teritorije Hrvatska vraćena u normalan život. 

Međunarodni sud u Hagu donio je protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača osuđujuće presude na 24, odnosno 18 godina zatvora.

Presudom Međunarodnog suda pravde utvrđeno je da su političke i vojne vlasti Hrvatske bile svjesne da će ta operacija izazvati masovni egzodus srpskog stanovništva, te da su na očekivanom egzodusu zasnivale vojnu strategiju, smatrajući ga poželjnim.

Međutim, presudom Apelacionog vijeća Haškog suda iz 2012. godine, hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba sa tog dijela hrvatske teritorije.

U izvještaju iz 2021. godine zagrebačke nevladine organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, o neprocesuiranim zločinima nakon "Oluje", piše da je hrvatsko pravosuđe za 26 godina podiglo četiri optužnice protiv devet hrvatskih vojnika i policajaca za ratne zločine nad Srbima.

Izrečene su četiri pravosnažne presude: u dva slučaja osuđujuće za zločine u selima Prokljan, Mandići i Kijani, a u druga dva optuženi su oslobođeni krivice za zločine u selima Prokljan, Mandići i Grubori.

Šćekić, Kovačević, Vraneš i Đoković u Sremskim Karlovcima na obilježavanju "Oluje"


Srbija i Republika Srpska su sinoć u Sremskim Karlovcima, na centralnoj manifestaciji, obilježile Dan sjećanja na stradale i prognane, a poruke srpskom narodu, povodom ovog tragičnog događaja iz istorije srpskog naroda od prije tri decenije, uputili su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i patrijarh srpski Porfirije. 

Predsjednik Srbije je na početku obraćanja da se nikada do sada na obilježavanju akcije "Oluja" nije okupilo ovoliko građana, bez obzira na kišu i loše vremenske uslove.

– Govoriću iz srca i duše, a ne iz glave. Hvala svim Krajišnicima, ogromno je njihovo srce, a najviše kuca za Srbiju. U Srbiju su morali da se presele – da sačuvaju žive glave, ali i da žive i rade za Srbiju. Voljeli ste i volite Srbiju, više i od svojih kuća i domova. Hteli ste sa svojim narodom da budete i živite – naveo je predsjednik Srbije.

Vučić je naglasio da je velika nepravda učinjena Srbima u proteklih 30 i više godina, navodeći da je pored uzimanja teritorije i protjerivanja naroda vođena najžešća propagandu kojom su objašnjavali da su Srbi "tamo neki varvari i zlikovci" koje moraju da sruše i pobede.

– Uništili su nam Jugoslaviju rekavši – što bi Srbi živjeli u jednoj državi, pocijepaćemo ih i odmah ćemo da priznamo sve one koji su nam bili saveznici u Drugom svjetskom ratu, a na onoj poraženoj, gubitničkoj strani koju smo mi oslobađali najvećim dijelom i dali im da budu i da pripadaju silama pobednicama – naveo je Vučić dodajući da su zatim Srbima rekli da sa tim moraju da se saglase, uveravajući da Srbiji neće uzeti Kosovo.

Potom je izbio sukob u Krajini, navodi Vučić, i podsjeća da su stvorene ružičaste zone, odnosno zaštićene zone.

– Kad su se dogovorili, kovali zavjere i planove da sruše srpsku Krajinu, završili su to u nekoliko dana. Slaba Srbija, svet nepravedan jedva je čekao da okonča krajišku priču. Završili su to u nekoliko dana i više niko nikada nije pomenuo ružičaste zone i zaštićene zone Ujedinjenih nacija. Briga ih nije bilo za sve to što su Srbima garantovali bezbjednost, sigurnost, što su djeci garantovali mirna jutra i lijepe i lake noći – istakao je Vučić.

Kako navodi, nikada više nije o tome pričano već su rekli kako je veličanstveno ubiti 2.500 ljudi i protjerati 250.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podsjetio je u obraćanju da obilježavajući iz godine u godinu stradanje srpskog naroda u "Bljesku" i "Oluji" čuvamo sjećanje na njih i otimamo ih od zaborava.

– Na kraju ratova u bivšoj Jugoslaviji sveli su nas Srbe u BiH na trećinu, a mi nismo nikakav trećina, mi ne želimo da nas podijele. Ja stojim ovde dostojanstveno kao čovjek i kao Srbin, pred stradanjima koje je naš narod prošao i u Krajini i u Bosni i Hercegovini. Moramo se okupiti, mi u Republici Srpskoj želimo da vidimo veliku Srbiju, onu koja se razvija, koja ima puteve i bolnice. Ovo nije politički miting, ali svi moramo da stanemo iza Aleksandra Vučića, jer gdje je ova ovdje druga Srbija, oni koji blokiraju sve već mjesecima. Mi želimo veliku Srbiju koja će stati iza Republike Srpske, jer mi moramo da preživimo – rekao je Dodik.

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
04. decembar 2025 21:36