U pokušaju da odobrovolji političare iz Banjaluke da se vrate u zajedničke institucije Bosne i Hercegovine i ponište odluku o vraćanju nadležnosti Republici Srpskoj, nelegalni visoki predstavnik Kristijan Šmit zaigrao je i na kartu njemačkog pokajanja za genocid koji su počinili tokom Drugog svjetskog rata.

Tako je Šmit u pismu koje je 9. decembra poslao poslanicima Parlamenta BiH, kao argument zašto treba da donesu zakon o zabrani govora mržnje, negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, između ostalog, naveo i sledeće:

- Dozvolite mi da kažem nešto o svom ličnom iskustvu: kao Njemac iz generacije koja je odrasla poslije Drugog svjetskog rata i kao neko ko je imao mogućnost - i još osjeća odgovornost - da radi na pomirenju na različitim mjestima, znam koliko je teško postići ovaj cilj. Moji sunarodnici su imali bitnu pomoć međunarodne zajednice prilikom suočavanja sa prošlošću - napisao je Šmit.

Ovako formulisane Šmitove poruke, prema nekim tumačenjima, dvostruko su navlačenje na "tanak led". Prvo, u njima se krije pokušaj poređenja zločina u BiH i navodnog genocida u Srebrenici, sa monstruoznim nacističkim inženjeringom istrebljenja Jevreja, Srba i ostalih Slovena, Roma... Drugo, Šmit prije svega neposlušnim liderima u RS nameće međunarodnu zajednicu kao mentora, i to uvijenu u oblandu parole - "kad smo to mogli da prihvatimo mi Njemci, što ne biste i vi".

U pismu Šmit poručuje da je spreman da povuče sporni Inckov zakon o zabrani negiranja genocida, a koji je i doveo do aktuelne krize u BiH, ukoliko ga parlamentarci BiH poslušaju i donesu svoj propis koji bi tretirao ovo pitanje.

Pokušao je i da opravda skandalozni nametnuti zakon bivšeg visokog predstavnika, pa je tako naveo da se on isključivo odnosi na pojedince koji su činili ratne zločine, a ne na narodne ili etničke grupe u cjelini. Takođe, Šmit je poručio da zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava, niti pravi razlike između etničke pripadnosti počinilaca.

- Svaki novi zakon koji će regulisati ovo pitanje, treba da sadrži ove koncepte - smatra Šmit.

Rekao je i da negiranje dobro dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocide, "sprečava društva da se nose sa kolektivnom prošlošću, predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava i ugrožava napore koji se preduzimaju u cilju postizanja pomirenja i trajnog mira", kao i da ova pitanja ne bi trebalo da budu politizovana.

On je pozvao parlamentarnu skupštinu BiH da se bavi rješavanjem šireg pitanja pomirenja i uspostavi institucionalizovani proces pomirenja, i najavio da će poslanicima uskoro poslati posebno pismo na ovu temu.