Prema posebnim propisima, beneficirani radni staž se obračunava za pripadnike vojske, policije, vatrogasaca i mornara, a Udruženje Hitna pomoć 194 i Sindikat hitne medicine traže da se donese poseban propis za radnike vanbolničke hitne službe, kojim će se 16 ili 18 mjeseci staža računati za 12 mjeseci rada.

Ministarstvo rada napominje da je svrha beneficiranog radnog staža omogućiti prevremeno penzionisanje onima koji svakodnevno rade u uslovima koji brzo iscrpljuju njihovo zdravlje i radnu sposobnost. Riječ je o radnicima iz profesija kod kojih prirodni pad fizičkih funkcija sa godinama onemogućava nastavak rada, kao i o osobama sa invaliditetom koje su zakonski priznate kao osigurana lica sa posebnim pravima.

Zanimanja koja nisu obuhvaćena posebnim propisima regulisana su Zakonom o stažu osiguranja sa povećanim trajanjem. Tako je definisano 52 radna mjesta, podijeljena u 17 djelatnosti. Na primjer, vozači teretnih vozila nosivosti veće od 7,5 tona, vozači tramvaja, vozači autobusa u gradskom saobraćaju, mašinovođe i vozovođe imaju beneficirani staž.

U građevinarstvu pravo imaju bušači i rudari koji rade na probijanju tunela, u brodogradnji brodomonteri i lučki radnici, dok se u pomorskom ribarstvu profesionalnim ribarima priznaje beneficirani staž. Pored toga, na listi se nalazi 13 profesija kao što su piloti, operski pjevači, baletski igrači, kontrolori leta i ronioci.

U zavisnosti od štetnosti uslova rada, određuje se i stepen povećanja radnog staža, koji se kreće od dva do najviše šest mjeseci dodatnog staža po godini rada. Ovo omogućava radnicima da brže steknu pravo na starosnu penziju, dok poslodavci za njih plaćaju veće doprinose – po stopi od 4,86 ​​odsto do 17,58 odsto za prvi penzijski stub, odnosno od 3,61 odsto do 13,07 odsto za drugi penzijski stub.

Postupak uvođenja novog radnog mjesta na listu radnih mjesta sa beneficiranim stažom zahtijeva inicijativu poslodavca ili sindikata. Oni pripremaju stručnu dokumentaciju prema propisanoj metodologiji, a Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike zatim traži mišljenje Hrvatskog instituta za javno zdravstvo. Ako stručno mišljenje potvrdi opravdanost, predlaže se izmena Zakona i radno mjesto se uključuje u sistem beneficiranog staža.

Posebnim propisima se dodatno reguliše beneficirani staž za vatrogasce, policajce, vojnike i mornare. Na primjer, Zakon o vatrogasnoj službi daje vatrogascima pravo na povećanje od 12/15, dok Pomorski zakonik reguliše pravo za pomorce. Policijski službenici i vojnici takođe dobijaju preferencijalni staž na osnovu propisa koji detaljno opisuju njihova radna mjesta i uslove rada. Prema evidenciji Zavoda za penzijsko osiguranje, ukupno 12.725 osiguranika koristi povlašćenu uslugu po posebnim propisima.

U Hrvatskoj u službama hitne medicinske pomoći radi oko 4.500 zaposlenih – vozača, tehničara, medicinskih sestara i ljekara – a njihovo strukovno udruženje već tri godine traži da im se prizna dugogodišnji staž, kao što je to slučaj sa policijom i vatrogascima.

Predsjednik Udruženja Hitna pomoć 194 Tomislav Petrušić rekao je da imaju više od 350 članova, uključujući vozače, tehničare i ljekare.

- Smatramo da nije potrebno pripremati studije za svako pojedinačno radno mjesto, već da Vlada može uredbom vratiti dugogodišnji staž radnika hitne medicinske pomoći, na isti način kao što je to urađeno za vatrogasce i policajce - rekao je Petrušić.

Međutim, studije je već pripremio Sindikat medicinskih sestara i tehničara i trenutno ih procjenjuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

- Čekamo mišljenje HZJZ-a godinu i po dana, a sada ministarka zdravlja kaže da je procjena u završnoj fazi - rekla je predsjednica Sindikata Anica Prašnjak.

On objašnjava da su pripremili studije za tri pozicije medicinskih sestara u ambulantnoj hitnoj službi – za srednju medicinsku sestru, medicinsku sestru sa diplomom i medicinsku sestru u jedinici za registraciju i obavještavanje. Za prve dvije pozicije traže da se 18 mjeseci iskustva računa kao 12 mjeseci rada, a za jedinicu za registraciju i obavještavanje 16 mjeseci iskustva kao 12 mjeseci rada.

Sindikat ističe da medicinske sestre i tehničari u ambulantnim kolima, helikopterima i čamcima svakodnevno spasavaju živote i rade u izuzetno zahtjevnim uslovima, te zaslužuju beneficiju iskustva.

Ministarka zdravlja Irena Hrstić rekla je u četvrtak da postoji politička volja da se uvede beneficija iskustva, što traže Udruženje „Živa hitna pomoć 194" i Sindikat hitne medicine, i da će početkom sljedeće nedjelje HZJZ dostaviti stručno mišljenje neophodno za donošenje odluke.

Udruženje „Hitna pomoć 194" takođe zahtijeva usvajanje posebnog Zakona o hitnoj medicini, kažu da je zakonski predlog izrađen, ali već godinu dana stoji u fioci Ministarstva zdravlja.

Petrušić ističe da zakon, pored pitanja beneficiranog staža, treba da garantuje i jednake standarde rada za svih 20 zavoda za hitnu medicinu u Hrvatskoj – na primjer, da vozila ne smiju biti starija od tri godine i da imaju pređenih više od 200.000 kilometara.

Kao primjer, navodi Zakon o vatrogasnoj službi, koji definiše pojam vatrogasca i utvrđuje stepen povećanja staža od 12/15, kao i teške uslove rada koji su osnov za stepen povećanja.

- Naš cilj je vladina uredba koja bi priznala da se 12 mjeseci rada u hitnoj službi računa kao 16 ili 18 mjeseci staža. Ako se ništa ne promijeni, spremni smo za proteste - rekli su, najavljujući protest u Zagrebu početkom oktobra.