Rok za dostavljanja konačne verzije plana reformi istekao je prošle godine, nakon čega je iznos planiran za BiH umanjen za deset posto, a novi rok koji je Evropska komisija postavila je 30. septembar.
Ako je ne dostave na vrijeme BiH bi mogla izgubiti dodatnih oko 100 miliona eura iz fonda koji je za BiH prvobitno iznosio blizu milijardu eura, piše RSE.
- Nevjerovatno mi je da je neko protiv ovoga, a nije mi nevjerovatno da je SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Milorad Dodik) protiv ovoga. Jedini razlog da neko ruši je da ne želi napredak za BiH. Ovo nije samo da kočite napredak, nego držite kao taoce sve građane - kazao je nakon sjednice Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.
Savjet ministara BiH nije usvojio reformsku agendu koja je uslov za povlačenje EU novca
Forto je ocijenio da se politika SNSD-a, koji ima dva ministra iz reda srpskog naroda u državnoj vladi i gdje za svaku odluku mora glasati najmanje jedan, "ne može objasniti drugačije nego da svi rade za jednog čovjeka".
- On pokušava ucijeniti cijelu državu i međunarodnu zajednicu da bi sebi skinuo sankcije. On ne traži bolji status za RS, nego bolji status za sebe - dodao je Forto koji je predsjednik vladajuće Naše stranke.
BiH je izgubila 108 miliona eura u julu, jer nije ispoštovala rokove. Taj novac je preusmjeren drugim državama u regiji.
Iako je Vijeće ministara krajem juna usvojilo Nacrt reformske agende, od tada do danas vlasti na svim nivoima nisu ništa uradile po pitanju njenog usvajanja.
Vlasti u BiH ne mogu da se dogovore o planu reformi skoro dvije godine, jer se entiteti i kantoni spore oko nadležnosti, zakona i reformi u više sektora, poput obrazovanja, socijalne politike i tržište rada. Vladajući se spore i o novom zakonu o državnom sudu i tužiteljstvu te Ustavnom sudu BiH.
Vlasti u Bosni i Hercegovini planirale su kandidovati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura.
Novcem EU BiH je planirala završiti radove na panevropskom Koridoru 5C koji bi povezao hrvatsku Luku Ploče sve do Budimpešte.
Planirana je i modernizacija željezničke mreže, te su kandidovani i važni energetski projekti i rekonstrukcija prenosne mreže, digitalizacija zemlje.
Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan ukupno sadrži šest milijardi eura, od čega su četiri milijarde povoljni krediti, dok su dvije milijarde nepovratna sredstva. Novac iz ovog fonda se isplaćuje dva puta godišnje.
Srbija je do sada već povukla preko 110 miliona eura, Albanija 65 miliona, a Crna Gora 27 miliona eura.
Svi projekti iz Plana rasta moraju biti završeni do kraja 2027. godine, a produženja rokova neće biti.
