Jedan od govornika Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, predložio je da jedna prostorija u Evropskom parlamentu ponese ime ubijenog srpskog premijera, na šta mu je europoslanik Marek Belka odgovorio da će to biti razmotreno, piše N1 Beograd.

Marek Belka, europoslanik, otvarajući komemoraciju u EP, podsjetio da je ove nedjelje navršeno 20 godina od ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića. Naveo je da je Đinđić bio ključna opoziciona figura u vrijeme Slobodana Miloševića i da je vijest o njegovom atentatu šokirala i Srbiju i Evropu. Kako je rekao, Đinđić se borio za reforme i eurointegracije, bio je reformator i simbol nade za bolju budućnost Srbije. Ocijenio je da je ubistvo premijera Đinđića bio brutalan udarac za srpsku demokratiju.

Predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac je govorio o tome kako je u politiku ušao na poziv Đinđića i kako je bio njegov politički savjetnik sve do atentata.

- Bili smo kolege na Institutu, zahvaljujući njemu ja sam ušao u politiku i zahvaljujući njemu ja sam danas ovdke i imam namjeru sa kolegama da nastavim politiku koju je vodio - rekao je Lutovac u EP.

Kako kaže, ako bi morao njegovu političku borbu da izrazi morao bi da parafrazira dva naslova njegovih knjiga.

- Jedna je „Srbija ni na istoku ni na Zapadu“, a druga je „Jugoslavija odnosno Srbija kao nedovršena država“ - naveo je Lutovac.

Većinu političkog života Đinđić je, prema njegovim riječima, proveo u opoziciji i od DS napravio glavni faktor okupljanja u opoziciji. 

- Uspio je da okupi cijelu opoziciju i artikuliše nezadovoljstvo građana i najzad da smijeni autokratski režim Slobodan Miloševića. Đinđić nije imao dilemu – Srbija na Zapadu, ali kao partner, a ne kao drugorazredna država u EU - rekao je, dodajući da se danas mnogi bore za njegovo nasljeđe, čak i oni koju su ga kritikovali. 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, dodaje,  oštro kritički bio orijentisan prema Đinđiću, a danas često voli da se uporedi sa njim. 

- Mada ono što je Đinđić radio – on samo govori, a sasvim drugo radi - naveo je Lutovac.

Đinđić je, ističe, mnogo  započeo i bio je dobar đak.

- A od dobrog đaka očekujete mnogo i zato su bili veliki pritisci i spolja, od evropskih partnera, ali i iznutra, jer su znali da može mnogo pa su očekivali i više nego što je realno, rekao je. za razliku od situacije danas – od današnje garniture se ne očekuje mnogo i šta god da urade, to se prihvata kao nešto veoma značajno. Ja sam ga jednom nazvao gromobranom – sve što je bilo dobro za to je bio zaslužan neko drugi, a za sve što je bilo loše, za to je bio kriv Zoran Điniđić - rekao je Lutovac.

Đinđić je, kako dodaje, znao da ne može da računa na veliki rejting ako bude radio reforme kakve su bile potrebne.

 DS baštini njegovu politiku, imamo jedan stub politike a to je EU, borimo se za pravdu u društvu i političku odgovornost u javnoj sferi - istakao je Lutovac.

Ksenija Marković, internacionalna sekretarka Demokratske stranke i narodna poslanica, ocijenila je da je Đinđić bio svjestan svih izazova i prepreka sa kojima se suočava Srbija, ali je vidio i prepreke koje su pred EU. Vodio je Srbiju u Evropu, DS nastavlja to i od tog puta neće odustati, navela je.

Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, kaže da će Đinđić biti upamćen kao nepokolebljiv lider opozicije.

- To je jedan period u Srbiji kada su mediji bili najslobodniji, to nije uporedivo sa onim što imamo danas - rekao je on.

Podsjetio je da je Đinđić krenuo u dublje reforme po pitanju liberalizacije tržište, konsolidacije duga, stabilizacije dinara, fiskalne i bankarske reforme…

Istakao je to što je Đinđić krenuo u vraćanje ugleda državi. Podsjećajući na sve ono sa čim se država borila kada je došao na vlast, rekao je da je možda najozbiljnija stvar koju je pokrenuo – borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kada su i oformljene prve institucije koje se time bave.

- Kada je Zoran javnosti na početku 2003. rekao da će to biti godina obračuna sa organizovanim kriminalom, tada je krenula trka sa vremenom, ali nažalost znamo da su ti kriminalci bili dosta brži - naveo je.

Istakao je i saradnju sa međunarodnim krivičnim sudom u Hagu. 

- To je bilo veoma značajno jer je međunarodna zajednica insistirala na toj saradnji - kaže Štiplija podsjećajući kako je na to reagovala i domaća javnost.

Fokus te Vlade je bio uspostavljanje dobrih odnosa sa Hrvatskom i BiH, a saradnja sa Hrvatskom je, kako je ocijenio, tada bila izuzetna. Podsjetio je da su Ivica Račan i Tonino Picula tada došli i na njegovu sahranu.

Todorović Štiplija je predložio da se jedna soba u EP nazove po njemu, što bi, kako je ocijenio, bio podstrek za Srbiju.

Marek Belka je rekao da će razmotriti taj prijedlog i iznijeti ga nadležnima.

- To bi bilo značajno za Srbiju imajući u vidu ključnu ulogu zemlje u regiji - naveo je on.