Međutim, pred nama je još dosta obaveza i cijela Vlada, ali i opozicija, nevladin sektor, mediji – dakle, cjelokupno društvo, moraju biti posvećeno ispunjavanju EU agende, dodao je Ibrahimović.

– Ovo govorim jer se suočavamo s izazovima koje moramo riješiti kako bismo postali punopravna članica EU do 2028. godine. Ključni prioriteti svakako ostaju još snažnija posvećenost na planu jačanja vladavine prava, unapređenja pravosudnog sistema, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i povećanje transparentnosti – istakao je Ibrahimović.

Kao lider Bošnjačke stranke, Ibrahimović je ponovio da je ulazak te partije u Vladu direktno povezan sa željom da se doprinese na planu EU integracija.

Crna Gora je postavila cilj da do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije. Koji su ključni koraci i reforme koje planirate da sprovedete u narednom periodu kako bi se taj cilj ostvario?

Crna Gora je, bez dileme, najnaprednija zemlja zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija. Uložili smo ogroman napor u ispunjavanju mjerila i mislim da je EK to prepoznala. Od nas se sada očekuje da nastavimo u tom pravcu, Vlada je posvećena zatvaranju poglavlja i ja sam optimista. Uostalom, ulazak Bošnjačke stranke u rekonstrusanu vladu bio je s ciljem da dodatno doprinesemo našem evropskom putu, i mi to radimo.

Ipak, pred nama je još dosta obaveza i cijela Vlada, ali i opozicija, nevladin sektor, mediji – dakle, cjelokupno društvo, moraju biti posvećeni ispunjavanju EU agende.

Ovo govorim jer se suočavamo s izazovima koje moramo riješiti kako bismo postali punopravna članica EU do 2028. godine. Ključni prioriteti svakako ostaju još snažnija posvećenost na planu jačanja vladavine prava, unapređenja pravosudnog sistema, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i povećanje transparentnosti.

Pored toga, ekonomske reforme su ključne za ispunjavanje evropskih standarda, što podrazumijeva modernizaciju tržišta rada, podršku malim i srednjim preduzećima i stvaranje povoljnijeg investicionog ambijenta. Kroz razgovore sa našim EU partnerima, ali i kroz iskustva država koje su prošle ovaj put, uočavamo da svakako poseban naglasak mora biti stavljen i na zaštitu životne sredine, digitalizaciju administracije i energetsku tranziciju ka održivim izvorima energije.

Stoga vjerujem da, uz političku stabilnost i jasnu posvećenost evropskom putu, Crna Gora može zatvoriti preostala pregovaračka poglavlja i postati spremna za članstvo u EU do ciljanog roka.

Nedavno ste se sastali sa specijalnim izaslanikom Njemačke za Zapadni Balkan, Manuelom Saracinom, koji je pohvalio reformske napore Crne Gore i izrazio punu podršku Njemačke našem evropskom putu. Kako planirate da iskoristite ovakve vidove podrške za ubrzanje integracionih procesa i u kojim konkretno oblastima očekujete najviše pomoći?

Njemačka je jedan od naših ključnih partnera u procesu evropskih integracija. Njihova podrška dolazi u ključnom momentu, kada se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovora i kada nam je potrebna dodatna politička i ekspertska podrška za zatvaranje preostalih poglavlja.

U razgovorima sa njemačkim zvaničnicima više puta je istaknuta njihova puna posvećenost našem integracionom putu. Smatram da nam Njemačka takođe može pomoći i kroz saradnju sa našom administracijom u oblasti vladavine prava i pravosudne reforme. Cijenimo njihovu izuzetnu pomoć u prethodnom periodu, koja se ogledala u jačanju kapaciteta institucija koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Ono što je takođe važno istaći jeste da su njemački investitori veoma zainteresovani za ulaganja u našoj zemlji, što dodatno potvrđuje da je Crna Gora država koja ima evropsku budućnost.

Moram istaći da smo u prethodnom periodu dobili snažnu podršku sa svih važnih međunarodnih adresa kada je u pitanju naš put u EU. U razgovorima sa zvaničnicima iz Brisela, Vašingtona, Pariza i Londona dobili smo podršku za sve napore koje ulažemo na tom putu.

Moram istaći da je i evropska komesarka Marta Kos nedavno na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji naglasila da je Crna Gora lider u EU integracijama, što je na fonu rezultata i činjenice da smo do sada zatvorili šest pregovaračkih poglavlja.

Ibrahimović-Gutereš: Partnerstvo Crne Gore i UN-a doprinosi sveukupnom društvenom razvoju

Jedan od važnih aspekata evropskih integracija je sloboda kretanja. Koji su trenutni izazovi u vezi sa bezviznim režimom za crnogorske građane i koje korake preduzimate kako bi se omogućila veća mobilnost naših građana unutar evropskog prostora?

Sloboda kretanja je jedno od najvažnijih prava koje donosi evropska integracija, a crnogorski građani već imaju mogućnost da bez viza putuju u zemlje širom Evrope. Međutim, izazovi postoje kada je riječ o dugoročnom boravku i zapošljavanju u zemljama EU.

Naš cilj je da kroz bilateralne sporazume sa članicama EU omogućimo olakšano izdavanje radnih i boravišnih dozvola za crnogorske građane. Takođe, radimo na tome da studenti i mladi profesionalci imaju veći pristup programima razmjene, obrazovanja i stručnog usavršavanja u zemljama EU.

U prethodnom periodu radili smo i na rješavanju problema priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj. Taj sporazum je usaglašen, verifikovan je od strane svih 16 pokrajina u Njemačkoj i očekujem da ćemo ga potpisati odmah nakon što Njemačka dobije novu vladu. To će našim građanima svakako olakšati boravak u Njemačkoj.

Osim toga, radimo i na međusobnom priznavanju vozačkih dozvola i sa drugim državama sa kojima Crna Gora još uvijek nema zaključen sporazum.

S obzirom na trenutne geopolitičke izazove u regionu, kako ocenjujete saradnju Crne Gore sa susjednim zemljama u kontekstu evropskih integracija? Koje su inicijative u planu za jačanje regionalne stabilnosti i zajedničkog napretka ka članstvu u EU i kako riješiti problem sa Hrvatskom?

Crna Gora je dosljedno zagovarala politiku regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, jer smatramo da je stabilan i razvijen region u interesu svih zemalja zapadnog Balkana. Kao šef diplomatije, na svakom sam mjestu radio na unapređenju dobrosusjedskih odnosa, svjestan važnosti prije svega dobrih odnosa svih zemalja zapadnog Balkana, ali i potencijala koji sve zemlje regiona imaju. U okviru Berlinskog procesa i drugih regionalnih inicijativa, radimo na jačanju ekonomske i političke saradnje sa susjedima, što će doprinijeti bržoj integraciji svih zemalja regiona u EU.

Posebno sam zadovoljan jer smo sa Hrvatskom krenuli u rješavanje svih pitanja, pokazujući na taj način spremnost da kroz dijalog rješavamo ona pitanja koja opterećuju međusobne odnose.

Dodatno, veoma sam zadovoljan što ćemo konačno dobiti ambasadore u državama regiona, nakon što su naša diplomatsko-konzularna predstavništva godinama funkcionisala kroz angažman otpravnika poslova. Sve su ovo konkretni rezultati MVP-a od kako sam na čelu ovog važnog resora, što potvrđuje tezu da je ulazak BS u Vladu direktno povezan sa željom da se doprinese na planu EU integracija.