Oni ocjenjuju da se "Evropa tek budi, a već uveliko nastaje novi svjetski poredak".

U Parizu se na poziv predsjednika Francuske Emanuele Makrona sastaju predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsednik Evropskog savjeta Antonio Košta, šefovi vlada Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske, kao i generalni sekretar NATO-a Mark Rute. Američki predsjednik Donald Tramp, koji će se, na zaprepašćenje ne baš svih lidera u EU i NATO-u, ove nedjelje sastati s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Saudijskoj Arabiji, evropskim partnerima je već ispostavio spisak onoga što očekuje da Evropljani daju kao doprinos miru u Ukrajini.

Zelenski: Ukrajina neće priznati rusko-američki sporazum zaključen bez nje

Tramp je preko svojih saradnika na prošlonedjeljnom Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti stavio do znanja da će o „trajnom, postojanom rješenju“ za rat u Ukrajini s Putinom razgovarati bez učešća Evropljana i vlasti u Kijevu, a od evropskih partnera je poglavito zahtijevao da daju trupe za liniju primirja.

Mediji u EU prenose mišljenje stručnjaka da bi za širinu razdvajanja od stotinu kilometara na ukrajinsko-ruskom frontu dužine veće od hiljadu kilometara, bilo potrebno 150 hiljada vojnika, dok je Bijela kuća stavila do znanja da tamo neće biti američkih vojnika.

Samit u Parizu: Njemačka, Češka, Poljska odbile slanje vojnika u Ukrajinu

U nekim analizama se spominje da bi Turska mogla dati trupe, a možda i Kina koja tiho, ali odlučno podržava obustavljanje rata i mirovne pregovore o Ukrajini.

London je najavio da bi poslao trupe u Ukrajinu, a Njemačka i Poljska da za to nisu spremne.

Poljska ne planira da šalje trupe u Ukrajinu

- Američka šok-terapija je sve preokrenula i dovela u pitanje - ocjenjuju neki komentatori.

Ima mišljenja i da je u toj svjetskoj igri „prvenstveno važno kako će se garantovati bezbjednost, a ne pitanje teritorija“, te da je i Tramp predočio, kako se ukazuje, da je riječ o postizanju „trajnog mira“.

Francuski list „Mond“ piše da je na minhenskoj konferenciji izbio na videlo lom u odnosima atlantskih saveznika i „Evropa je sučeljena s istorijskim izazovom da bezbjednost starog kontinenta sad zavisi samo od nje same“.

U medijima u zemljama EU je prenijeta i izjava šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da u pregovorima o miru u Ukrajini ne mogu učestvovati Evropljani, „ako žele da nastave rat“.

„Mond“ piše da Evropljani smatraju da su poruke američkih zvaničnika u Minhenu „uzdrmale svijet… ili bar evropski svijet“ i prenosi izjavu predsjednika Finske Aleksandera Štuba da, kako je to još rekao Lenjin: „Ima decenija u kojima se ništa ne događa, a ima nedjelja u kojima se zbivaju decenije“.