Očekuje se da će njemački predsjednik, koji formalno mora da potvrdi ovaj rezultat, prihvatiti pad Vlade, i zakazati izbore za 23. februar naredne godine.
Šolc je na ovaj potez bio prinuđen jer je izlaskom liberala iz Vlade izgubio većinu u parlamentu, zbog neslaganja o budžetskoj politici za narednu godinu i omogućavanja državi da se dodatno zaduži.
Prema njemačkom ustavnom sistemu, vlada koja je na funkciji može biti smijenjena samo ako opozicija uspije da demonstrira da ima većinu za sastavljanje nove vlade. S obzirom na to da konzervativni demohrišćani predvođeni Fridrihom Mercom nisu željeli da Vladu sastavljaju ni sa ljevicom ni sa ultradesnom AfD, nije bilo druge mogućnosti da padne Šolcova vlada osim da on sam podnese zahtjev za iskazivanje povjerenja parlamentu, prenose Nezavisne.
Iako je njegova vlada većinu izgubila prije gotovo dva mjeseca, Šolc je odugovlačio sa procesom stavljanja mandata na raspolaganje, ali ga je na to prisilila opozicija, jer su najavili da neće podržati nijedan prijedlog Vlade sve dok ne bude na dnevnom redu iskazivanje povjerenja Šolcovoj vladi.
Šolc je svojim govorom praktično počeo izbornu kampanju, najavivši poteze koje će povući narednih mjeseci do okončanja izbora, ali je i govorio o programu buduće vlade, ako bude bio u prilici da je vodi.
Govorio je o poreskoj reformi, brizi za penzionere, suzbijanju inflacije i stvaranju uslova za privredni rast. Rekao je da će Njemačka nastaviti pružati podršku Ukrajini da odbrani svoj suverenitet i da se izbori za pravedan mir, ali je i dodao da njegova vlada neće slati pametne rakete dugog dometa tipa Taurus, kojima bi Ukrajina mogla da gađa duboko unutar ruske teritorije. Takođe je rekao da njemački vojnici neće ići u Ukrajinu i da Njemačka ne smije da dozvoli da bude uvučena u rat s nuklearnom silom.
Merc je Šolca optužio za neaktivnost, kao i da nije ispunio obećanje da će ojačati njemačku vojsku iako su svi podržali taj prijedlog kada ga je predložio na početku ruske proširene invazije na Ukrajinu. Istakao je da Vlada koju je vodio nije riješila nijedan problem i da su zadnju godinu mandata proveli u konstantnim međusobnim svađama. Osvrnuo se i na Zelene, koalicionog partnera socijaldemokrata koje predvodi Šolc, optuživši ih za lošu energetsku politiku, za koju je rekao da je njemačku privredu učinila nekonkurentnom.
Prema trenutnim anketama, Merc je najizgledniji kandidat za kancelara, ali neće biti u mogućnosti da tu vladu formira sam. Za to mu, vjerovatno, neće biti dovoljni ni liberali, koji su izašli iz Šolcove vlade, pa se otvara pitanje da li će Merc i Šolc biti prisiljeni da formiraju veliku koaliciju, što nijedna od ove dvije stranke ne želi. U anketama snažno raste i AfD, koji je sada druga najjača stranka u zemlji, odmah iza demohrišćana. Njemački analitičari zabrinuti su jer vjeruju da ako sljedeća vlada, ko god da je bude formirao, ne uspije da riješi nagomilane ekonomske i socijalne probleme, izgledno je da bi AfD mogao još više narasti i postati najjača stranka u zemlji.
Zbog rata u Ukrajini, poskupljenja energenata, strukturalnih problema, velike birokratije u zemlji koja usporava osnivanje poslovnih preduzeća i slabijeg plasmana robe u Kini, njemačka ekonomija je usporila, i političari su pod pritiskom da riješe ove probleme.
