Uprkos pandemiji i ograničenju putovanja, međunarodna trgovina droge nastavlja da cvjeta.

Zemlje Jugoistočne Azije, međutim, nastoje da stanu na kraj krijumčarenju izricanjem najteže kazne.

Pažnju medija u Jugoistočnoj Aziji ove nedjelje privukla su izricanja smrtnih kazni za krijumčarenje droge u Vijetnamu.

U ponedjeljak je u komunističkoj državi od 97 miliona stanovnika na smrt najprije osuđen tridesetjednogodišnji nigerijski državljanin zbog nelegalnog uvoza 3,4 kilograma metamfetamina iz Katara, da bi u petak ista kazna u istom gradu, Ho Ši Minu, bila izrečena i tajlandskoj državljanki koja je uhvaćena sa dva kilograma kokaina koje je pokušala da unese iz Brazila.

Ovi slučajevi naročito privlače pažnju u susjednom Tajlandu, s obzirom na to da je i prošle godine jedna dvadesetrogodišnja državljanka te budističke monarhije osuđena na smrt u Vijetnamu zbog krijumčarenja tri kilograma metamfetamina.

Vijetnam, kao i većina zemalja Istočne i Jugoistočne Azije, ima vrlo stroge zakone kada je u pitanju droga, pa unošenje više od 100 grama bijelog praha povlači smrt.

U tom dijelu svijeta trgovina njome vidi se ne samo kao štetna po pojedince koji je konzumiraju, već i kao potkopavanje društva i države u cjelini, jer potpiruje kriminal, sa obzirom na to da osobe koje su u "zagrljaju" aktivnih supstanci nerijetko posežu za pljačkom, a visoki prihodi od prodaje prelivaju u trgovinu oružjem i koriste za finansiranje drugih nezakonitih radnji.

U zemljama kao što su Kina, Tajland, Singapur i Vijetnam smrtnu kaznu, po pravilu, povlače ne samo krijumčarenje i proizvodnja droge, već i prisiljavanje drugih na njeno konzumiranje i organizovani kriminal u vezi sa njom, poput fizičkih obračuna ili zloupotrebe položaja.

Prema izvještavanju medija u Jugoistočnoj Aziji, u Vijetnamu trenutno na pogubljenje čeka 586 osoba, od kojih 117 već ispunjava sve pravne uslove za izvršenje najteže kazne.

Donekle ironično, ta kazna u Vijetnamu se izvršava iglom, odnosno, ubrizgavanjem smrtonosnih hemijskih supstanci.