U središtu spora nalazi se pitanje koje do sada nije imalo jasan pravni odgovor: da li je korišćenje novinskog sadržaja u treniranju velikih jezičkih modela – bez saglasnosti i nadoknade – nezakonito?
Tajms je krajem 2023. godine tužio OpenAI i njegovog tehnološkog partnera Microsoft, navodeći da su njihovi jezički modeli, uključujući ChatGPT, trenirani na velikom broju članaka tog medija bez prethodnog odobrenja. U tužbi se navodi da su pojedini tekstovi korišćeni gotovo doslovno, čime su – kako tvrdi izdavač – prekršena autorska prava i ugrožen poslovni model redakcije.
Sud u Njujorku odbacio je dio tačaka, ali je odlučio da osnovna tvrdnja ostaje validna i spremna za razmatranje pred porotom. Kompanije su obavezane da čuvaju sve relevantne zapise – uključujući i one iz obrisanih sesija korišćenja AI alata – kao potencijalne dokaze.
Odluka dolazi u trenutku kada su slične tužbe podnijele i druge strane – od nezavisnih autora i ilustratora, do velikih izdavačkih kuća i glasovnih glumaca. Ključno pravno pitanje koje se nadvilo nad čitavom industrijom jeste: da li je treniranje vještačke inteligencije na postojećem sadržaju „fer upotreba", kako tvrde AI kompanije, ili neovlašćeno eksploatisanje tuđeg intelektualnog vlasništva?
Pravni stručnjaci procjenjuju da bi ovo suđenje, ukoliko dođe do presude u korist tužilaca, moglo stvoriti obavezu da tehnološke firme ubuduće plaćaju licencu za korišćenje medijskih sadržaja u treninzima svojih modela – što bi imalo dalekosežne posljedice po način rada, finansije i poslovne modele.
OpenAI i Microsoft nisu negirali da su njihovi modeli učili na velikom broju javno dostupnih tekstova, ali su više puta istakli da se radi o transformativnoj upotrebi, koja prema američkom zakonu može biti dozvoljena bez plaćanja autorske naknade. U međuvremenu, sve više medija razmatra mogućnost da zaključi komercijalne ugovore o licenciranju sadržaja za potrebe razvoja vještačke inteligencije.
Neki američki izdavači već su ušli u pregovore s tehnološkim gigantima, dok su drugi, poput The New York Timesa, odlučili da insistiraju na sudskoj zaštiti svog rada. Među njima je i grupa novinara koji tvrde da ovakav način korišćenja podataka podriva njihov profesionalni identitet i obesmišljava autorstvo.
Postupak će ući u novu fazu tokom jeseni, kada se očekuje razmjena dokaza i priprema svjedočenja. Moguće je i postizanje vansudskog poravnanja, ali izvori bliski tužiteljima navode da je redakciji Timesa cilj da uspostavi jasan pravni standard, a ne samo da obezbijedi nadoknadu.
Bez obzira na konačan ishod, već sada je jasno da ovaj slučaj prevazilazi granice jedne tužbe – ulog je strukturalan. U pitanju je temeljno pravilo o tome ko ima pravo da upravlja znanjem, tekstom i informacijama u digitalnom dobu.
