Piše Pranav Baskar za "Njujork tajms"

Kandidati za posao u obavezi su da opišu kako bi oni unaprijedili proces dekolonizacije. Jedan video u kom se predlaže da se sastanci započinju, tako što se učesnici predstave kao "doseljenici" na nedodijeljenim domorodačkim teritorijama. Neki politikolog koji kaže da mu je naloženo da predmet Teorija igara predaje "iz domorodačke perspektive".

Svaki od tih primjera, što je praksa na Univerzitetu Britanske Kolumbije, sada se navodi kao dokaz u tužbi podnesenoj protiv tog univerziteta od strane grupe profesora, koji tvrde da takva nastojanja u oblasti društvene pravde krše zakon kojim se od univerziteta zahtijeva da se drže podalje od politike.

Tužba, podnijeta prošlog proljeća i koju trenutno razmatra Vrhovni sud Britanske Kolumbije, pokrenula je veliku pravnu i kulturnu bitku u jednom od najboljih kanadskih univerziteta, u kojoj obje strane optužuju jedna drugu za pokušaje da se, u ime slobode govora, nameće aktivistička politička agenda.

Ovaj slučaj naglašava koliko se suprotstavljenost Trampove ere jačanju raznolikosti, jednakosti i inkluziji proširila i na Kanadu. Ali, ova tužba pokreće važna pitanja o tome kada je javni govor u demokratskom društvu politički.

Profesori, koji su se obratili sudu, kažu da se univerzitetskim mjerama promoviše kultura u kampusu kojom se kažnjavaju oprečne ideje i vrši pritisak na akademike da podrže progresivne političke stavove sa kojima, možda, nisu saglasni. Traže da se univerzitetu zabrani sproveđenje brojnih radnji, među kojima je i to da od kandidata za posao traže da se obavežu na poštovanje načela raznolikosti; kao i davanje takozvanih "izjava o zemlji", ceremonijalnih obraćanja koja često prethode javnim događajima i u kojima se ističe da je Kanada pradomovinska zemlja domorodačkih naroda.

Sudski postupak profesora temelji se na Zakonu o visokom obrazovanju, kojim se univerziteti obavezuju da budu "načelno nesektaški i nepolitički". Ali u tekstu zakona nije baš objašnjeno ono pitanje, koje je na sudu još važnije: "Šta sve spada u definiciju političkog?"

The New York Times: Zavisnost od društvenih mreža predmet suđenja, među svjedocima Cukerberg

"Prethodnih godina, univerziteti su poklekli pred apelima da zauzmu političke stavove", kazao je Džoš Dehas, zastupnik Kanadske ustavne fondacije, libertarijanske organizacije, advokat profesora koji tuže univerzitet. "U ovom vremenu, pritisak kojem su podlegli najčešće se odnosi na progresivne ciljeve", dodao je. Prije 2020. godine, rekao je, uspješan akademik nije morao "da se obaveže na njihove principe" kako bi postao profesor na Univerzitetu Britanske Kolumbije.

Četiri profesora koja su podnijela prijavu odbili su da daju zvanične izjave dok se predmet razmatra na sudu.

U dopisu predatom sudu, sa univerziteta tvrde da profesori nisu iznijeli dokaze kojima se potvrđuje šteta načinjena njihovoj karijeri ili slobodi i izjavili da, prema zakonu, izjava o zemlji nije neophodna da postanete profesor na Univerzitetu Britanske Kolumbije, kao ni to da se obavežete na načela raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Izjave o zemlji, navodi univerzitet, odražavaju "pravnu činjenicu", a ne političko uvjerenje; autohtoni stanovnici nikada nisu ustupili imovinu na kojoj se univerzitet nalazi. Nadalje, ističu, niko u kampusu nije obavezan da daje takve izjave.

Sa univerziteta su još kazali da se pisane izjave kandidata za posao o njihovom obavezivanju na raznolikost, jednakost i inkluziju ne koriste kao sredstvo kontrole. Ipak, dodali su, te izjave se mogu koristiti u cilju diskvalifikacije kandidata koji se tih načela ne pridržava.

Sa univerziteta su, kao i njihovi advokati, odbili da daju komentar i uputili dopisnike "Njujork tajmsa" na svoj odgovor podnesen sudu.

Više organizacija koje se bave zagovaranjem javnih politika, uključujući Udruženje za građanske slobode Britanske Kolumbije, podnijelo je ili planira da podnese mišljenja sudu, tvrdeći da ovaj slučaj ignoriše istorijsku stvarnost i da predstavlja malo više od pokušaja da se potkopa raznolikost.

The New York Times: Protesti u Iranu su završeni, ali bol i bijes još traju

Četiri profesora koja su podnijela prijavu imaju više godina profesorskog iskustva na univerzitetu i među njima su predavači filozofije, političkih nauka i engleskog jezika. U stotinama strana optužnog predloga koje je pročitao Tajms, prikazan je univerzitetski ambijent u kom ljevičarki stavovi mogu dovesti do posljedica u poslovnom životu.

"Kada oni koji su zaduženi za zapošljavanje, davanje otkaza ili unapređenje kadra staju na bilo čiju stranu, to onda narušava akademsku slobodu", kazao je Dehas. "Pritisci su tako jaki da postaju de fakto obavezujući."

Univerzitet je već dugo na čelu pokreta za podršku inherentnim pravima domorodačkih naroda Kanade. Kampus u Vankuveru dom je biblioteke za autohtone studije, koja je, prema veb-sajtu univerziteta, "smještena na tradicionalnoj, neustupljenoj teritoriji naroda Musqueam".

Od ukupno 72.692 studenta univerziteta na dva kampusa u Vankuveru i Okanaganu, njih 2.500 se izjašnjava kao domoroci, navodi se u najnovijem izvještaju o upisu. Lideri još jednog lokalnog plemena, nacije Siliks, osudili su tužbu kao regresivnu i uvredljivu.

"Priznavanje neustupljene zemlje Siliks Okanagan nije politički manevar; to je priznanje istorijskih istina i pravnih realnosti. Pokušaji da se ova priznanja ućutkaju predstavljaju pokušaje da se izbrišu prisustvo i prava naroda Siliks Okanagan", napisao je poglavica Klarens Lui u otvorenom pismu.

Endru Irvin, profesor filozofije na univerzitetskom kampusu u Okanaganu, koji je među onima koji tuže univerzitet, u svojim javnim tekstovima o akademskoj slobodi zauzimao je stavove za koje kritičari tvrde da banalizuju istoriju domorodačkih naroda i rasizma.

Kao odgovor na takve kritike, Irvin je u članku za "Nešenal post" ("National Post") napisao da su reakcije domorodačkih grupa pogrešno predstavile njegov stav.

On je rekao da profesori nemaju stav o izjavama o zemlji osim toga da su one političke prirode, te da "naš slučaj ni na koji način ne nastoji da poništi ili umanji prava domorodačkih naroda".

Kampus je podijeljen zbog političkih nesuglasica, što, kako bi profesori koji su pokrenuli tužbu vjerovatno rekli, i nije iznenađenje.

"Ako ovi profesori ne žele da daju izjave o zemlji, mogu jednostavno prestati da ih daju i niko ne bi mario", rekao je Vilijam Bouman, profesor računarskih nauka na univerzitetu.

Ali drugi kažu da postupci univerziteta mogu djelovati kao pritisak.

"Osoblje ne bi trebalo da bude obavezano određenim idejama, čak i ako su to uopšteno dobre stvari koje želimo da promovišemo", rekao je Džošua Hart, predsjednik konzervativnog studentskog udruženja na Univerzitetu Britanske Kolumbije.

"Ljudi će imati stavove s kojima nismo saglasni", dodao je, "ali to nije nužno loše. Na kraju krajeva, ima mjesta za ideje, posebno u akademskoj zajednici".

Članak je objavio "Njujork tajms".

c.2026 The New York Times Company