Pišu Orelijen Briden i Sanam Mahuzi za Njujork tajms
"Mi ne tražimo rat, ali smo spremni za njega, čak i više nego prošli put", rekao je ministar spoljnih poslova, Abas Aragči, na konferenciji u Teheranu, kojoj su prisustvovali strani ambasadori, prenijeo je tamošnji javni servis.
Izgleda je da imao na umu dvanaestodnevni rat sa Izraelom prošlog juna, kada su se Sjedinjene Američke Države priključile bombardovanju iranskih nuklearnih postrojenja.
Nekoliko sati kasnije, državni mediji su objavili slike gomile ljudi u više gradova kako su izašli na ulice u znak podrške Vladi, kao i da odaju počast pripadnicima službi bezbjednosti, koji su poginuli u nemirima započetim dvije sedmice ranije.
"Velika država Iran je pokazala svoje odlučnost i otkrila je lice neprijateljima", izjavio je za novinare državnih medija Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa Irana. Proteste u znak podrške nazvao je upozorenjem američkim političarima da prestanu sa obmanjivanjem javnosti.
Nije poznato što se tačno desilo u ponedjeljak veče na ulicama. Protesti često krenu uveče, a informacije o tome, posljedično, sporo protiču.
S obzirom na to da su se demonstracije protiv vlade intezivirale posljednjih dana, viši iranski zvaničnici svalili su krivicu na SAD i Izrael, rekavši da podržavaju demonstrante.
Ministar spoljnih poslova Irana pozvao je britanskog, njemačkog, italijanskog i francuskog ambasadora u ponedjeljak, prenose nezvanične medijske agencije. Ambasadorima su pokazali videa na kojima se vidi "nasilno ponašanje demonstranata", prenose novinari, dodajući da je Teheran pozvao na "povlačenje zvaničnih izjava kojima se podržavaju demonstranti."
Signali koji su u ponedjeljak stigli od iranskih vlasti - prkosni, ali istovremeno naizgled otvoreni za diplomatiju, uslijedili su nakon što je Tramp u nedjelju zaprijetio da bi mogao vojno djelovati kako bi obuzdao represiju vlasti nad široko rasprostranjenim protestima.
Iran je poslednjih sedmica uzdrman protestima koji su započeli zbog ekonomske situacije, a potom su se i proširili i prerasli u ozbiljan izazov autoritarnim klerikalnim vladarima te zemlje. Od ponedjeljka, posmatrači za ljudska prava naveli su da je stotine ljudi ubijeno od kada su protesti počeli krajem decembra. Druge organizacije za ljudska prava procenjuju da je broj žrtava još veći.
Nije lako utvrditi broj smrtno stradalih i obim ovih protesta, budući da su iranske vlasti nametnule tako velika ograničenja na to kako se šire informacije unutar zemlje i van nje, da je došlo do isključenja interneta.
Trampa su prethodnih dana pitali o novih opcijama za vojne napade u Iranu, ali nije donio konačnu odluku, kaže više američkih zvaničnika upoznatih sa situacijom.
"Ozbiljno o tome polemišemo, vojska o tome raspravlja i razmatramo neke veoma ozbiljne opcije", izjavio je Tramp za novinare u nedjelju i nije pružio nikakve detalje. Dodao je: "Svakih sat vremena dobijam obavještenja i brzo ćemo odlučiti šta ćemo."
Tramp je kasnije rekao da su ga "iranski lideri" zvali u nedjelju i rekli kako žele da pregovaraju. Nije iznio detalje o tome.
Iz Irana u ponedjeljak rekli da su otvoreni kanali komunikacije između Aragčija i Stiva Vitkofa, Trampovog specijalnog izaslanika za Bliski istok.
"Iran se nikad nije povukao iz pregovora, ali neće ni razgovarati sam sa sobom", rekao je Esmail Bagai na konferenciji za štampu u ponedjeljak, glasnogovornik ministarstva spoljnih poslova.
Još jedan znak diplomatske aktivnosti stiže iz Omana, koji je ponekad služio kao posrednik između Vašingtona i Teherana. U subotu je Badr Albusaidi, ministar spoljnih poslova Omana, nakon sastanka sa iranskim zvaničnicima u Teheranu, izjavio da su proveli "produktivan dan" i da su diskutovalo o "gorućim regionalnim i svjetskim dešavanjima".
Portparol ministarstva spoljnih poslova u Iranu izjavio je u ponedjeljak da su pričali i o "pitanjima o kojima uvijek razgovaraju sa Omanom", ali nije dao nikakve preciznije navode.
Ostaje nepoznato šta podrazumijevaju pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih država. Razgovori o iranskom nuklearnom programu su na čekanju više mjeseci.
Farzan Sabet, analitičar za Iran i politiku Bliskog istoka pri Ženevskom institutu za međunarodne i razvojne studije u Švajcarskoj, rekao je da je zbog prekida komunikacija u Iranu teško procijeniti trenutni stav iranskih vlasti.
Međutim, iranska vlada je često koristila izjave za javnost o spremnosti na dijalog da bi podstakla tržišta ili ojačala valutu.
Takođe, to može biti način da se "upravlja nacionalnim sentimentom", rekao je, način da se da znak pristalicama vlasti da će opstati, a običnim građanima da mogu izdejstvovati dogovor sa Trampovom administracijom. Ali, kako je rekao Sabet, nije jasno da li će iranska navodna otvorenost dovesti do bilo kakvog značajnijeg diplomatskog napretka. Zahtjevi Sjedinjenih Država u vezi sa iranskim nuklearnim programom postali su stroži.
"Skeptičan sam i u pogledu namjera iza ovog obraćanja, kao i u pogledu toga ima li naznaka dogovora", kazao je Sabet.
Iranske vlasti se još'uvijek oporavljaju od kratkog rata sa Izraelom iz juna prošle godine. U sukobu je stradalo pet najznačajnijih zvaničnika, oslabila je vojna infrastruktura i dodatno su iscrpljeni finansijski resursi, nakon godina američkih i evropskih sankcija povezanih sa iranskim nuklearnim ambicijama.
"Mislim da su umorni od stalnih poraza od Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Tramp u nedjelju, dodajući da se "organizuje sastanak, ali možda ćemo morati da preduzmemo nešto povodom onoga što se dešava."
Stručnjaci ističu da za sada ima vrlo malo javnih naznaka promjena ili ozbiljnih podjela u samom vrhu iranskog rukovodstva.
"Mase pobeđuju onda kada se druga strana slomi", rekao je Vali Nasr, profesor na Školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins, u ponedjeljak na događaju Sjaveta za spoljne poslove, a to se za sada ne dešava.
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2026 The New York Times Company
