Piše Čarli Sevidž za Njujork tajms
Sve je više znakova da američka administracija izaziva neku vrstu sukoba sa Nikolasom Madurom, predsjednikom Venecuele, kojeg je američko ministarstvo pravde optužilo za krijumčarenje droge i korupciju još tokom Trampovog prvog mandata. Trampov tim je Madura nazvao nezakonitim predsjednikom.
Trampovi pomoćnici insistiraju na promjeni režima
Neki od glavnih Trampovih pomoćnika traže od njega da odobri vojnu operaciju kojom će skinuti Madura sa vlasti. Među zagovornicima promjene režima u Venecueli su Marko Rubio; Džon Retklif, direktor CIA; i Stefan Miler, Trampov šef za domaću politiku i pomoćnik u sektoru za državnu bezbjednost."
Rubio naročito potpiruje retoriku o Maduru. Stejt department je u avgustu udvostručio nagradu za njegovo hvatanje, a u septembru je Rubio za Foks Njuz izjavio: "Nećemo imati kartele koji djeluju ili se pretvaraju da su vlada."
Tramp kaže da su SAD u naoružanom sukobu sa kartelima
Trampova administracija je iznijela niz spornih tvrdnji o Maduru i narko-kartelima.
Trampova administracija je nekoliko venecuelanskih kriminalnih organizacija označila kao terorističke. Među njima je i Tren de Aragua i takozvani Kartel de los Soles, koje je američka vlada opisala kao kriminalnu grupu sa sjedištem u Venecueli.
Tramp i njegovi pomoćnici su optužili Madura da kontroliše kartel Tren de Aragua i da upravlja Kartelom de los Soles (kartel sunca).
Prošle sedmice je američka administracija pred kongresom izjavila kako je Tramp odlučio da će se SAD uključiti u zvanični oružani sukob sa izvjesnim narko-kartelima, koje administracija ocijeni kao terorističke, a pritom nije navela o kojim organizacijama je riječ.
SAD su rasporedile vojne snage u blizini Venecuele
Krajem jula, Tramp je potpisao još uvijek tajni nalog kojim se Pentagon upućuje da počne sa upotrebom vojne sile protiv grupa označenih kao terorističke. Od avgusta mjeseca, američka vojska je rasporedila značajne pomorske snage na jugu Karipskog mora.
Vojska je u to područje uputila osam ratnih brodova, nekoliko izviđačkih aviona tipa Navy P-8, bespilotne letjelice MQ-9 Reaper, kao i jednu napadnu podmornicu. Flota obuhvata više razarača naoružanih navođenim raketama, jurišne avione i ekspedicionu jedinicu sa hiljadama marinaca.
Pored toga, u Portoriko su premješteni i najsavremeniji lovci F-35. Ukupna snaga u regionu, na kopnu i moru, broji više od 6.500 pripadnika.
Vojni eksperti kažu da ove snage premašuju one mjere koje bi bile potrebne ili korisne za svrhu presretanje malih plovila za koja se sumnja da krijumčare drogu.
SAD su već jednom napale Venecuelu na moru
Američka vojska je izvela 4 napada, za koja se sada zna, čija su meta bili plovila za koje su Tramp i Pit Hegset, sekretar za odbranu, rekli da se na njima krijumčarila droga za "narko-teroriste", a za to nisu iznijeli nikakve dokaze. Napadi su izvedeni u međunarodnim vodama i u njima je ubijeno 21 osoba.
Prvi napad, izveden 2. septembra, ostaje najsporniji, ne samo zato što je bio prvi, već i zbog niza nerazjašnjenih pitanja o tome šta se zapravo dogodilo. Tramp je rekao da se na brodu nalazilo 11 ljudi, za koje je tvrdio da su svi pripadnici grupe Tren de Aragua. U izvještaju pred Kongresom, Tramp je opravdao napad kao čin samoodbrane od narko-dilera.
Prema navodima američkih zvaničnika upoznatih sa slučajem, izgleda da se taj brod okrenuo prije napada, jer su ljudi na njemu navodno primjetili vojni avion koji ih je pratio.
Drugi napad na brod, 15. septembra, usmrtio je trojicu Venecuelaca, rekao je Tramp, ne navodeći kojoj su grupi pripadali. U obavještenju koje je administracija uputila Kongresu, trojica poginulih opisani su kao "nezakoniti borci".
Treći napad, 19. septembra, takođe je usmrtio tri osobe, naveo je Tramp, ovoga puta bez pominjanja njihove nacionalnosti ili grupe.
Četvrtog oktobra, Hegset je najavio četvrti takav napad, za koji je rekao da je usmrtio četiri osobe. Tvrdio je da su one "povezane" s jednim od kartela i bandi koje je Trampova administracija proglasila stranim terorističkim organizacijama, ali nije naveo kojim tačno. Nije, takođe, otkrio ni nacionalnost poginulih.
Trampova administracija razmatra napade u Venecueli
Kao odgovor na direktivu iz Bijele kuće, američka vojska je sačinila planove za proširenje napada u samoj Venecueli, kažu lica povezana sa ovom situacijom. Nije još uvijek poznato da li je operacija, u kojoj treba ubiti ili uhvatiti Madura, jedna od opcija, niti da li je Tramp dao saglasnost za bilo kakve napade na venecuelansko tlo.
U Venecuali pažljivo prate situaciju
Maduro i njegova administracija su porekli da su ljudi ubijeni u prvom napadu bili šverceri droge i optužio je Trampa za pokušaj izazivanja rata.
Dva venecualanska opozicionara su izjavila da oni prave planove za preuzimanje vlasti u slučaju da Maduro bude zbačen i o tome su razgovarali sa Trampovom adminsitracijom. Američki zvaničnici su malo što rekli o njihovoj vezi sa opozicijom u Venecueli.
Trampove tvrdnje su osporavane
Maduro i njegova administracija itekako se smatraju korumpiranim, a posmatrači izbora i Bajdenova administracija optužili su ga za krađu predsjedničkih izbora u Venecueli 2024. godine.
Međutim, mnoge druge tvrdnje Trampa i njegovog tima bile su predmet opsežnih kontrola.
Trampova administracija naziva razne narko-kartele "narko-teroristima", jer je te grupe formalno označila kao terorističke organizacije. To se još nije dogodilo u primjeni tih ovlašćenja. U uobičajenom značenju riječi, teroristi su nasilne grupe koje djeluju iz ideoloških ili vjerskih pobuda, a ne iz želje za ilegalnom zaradom.
Tramp tvrdi da Maduro kontroliše grupu Tren de Aragua, ali američka obavještajna zajednica odbacuje tu tvrdnju. Administracija tretira Kartel de los Soles kao stvarnu organizaciju, ali neki stručnjaci za latinoamerički kriminal opisuju je više kao metaforu za institucionalizovane mreže korupcije u vojsci i širem državnom aparatu Venecuele.
Trampova administracija opravdava svoje napade na osumnjičene narko-dilere kao čin nacionalne samoodbrane u vrijeme visokog broja smrtnih slučajeva od predoziranja u Sjedinjenim Državama, ali porast broja predoziranja izazvan je fentanilom koji dolazi iz Meksika, a ne iz Južne Amerike.
Trampove pravne tvrdnje takođe su osporavane
Brojni stručnjaci za zakone koji uređuju upotrebu sile osporavaju tvrdnju Trampove administracije da ima zakonsko pravo da ubija osobe osumnjičene za trgovinu drogom kao neprijateljske borce, umjesto da ih uhapsi i izvede pred sud.
Prema domaćem pravu, Kongres nije odobrio nikakav oružani sukob.
Prema međunarodnom pravu, da bi jedna nedržavna grupa stekla status zaraćene strane u oružanom sukobu, što bi značilo da njeni pripadnici mogu biti legitimne mete na osnovu svog statusa, a ne konkretnih djela, ona mora biti "organizovana oružana grupa" sa centralizovanom komandnom strukturom koja aktivno učestvuje u neprijateljstvima.
Američka obavještajna zajednica utvrdila je da Tren de Araguu čine "slabo organizovane ćelije lokalnih kriminalnih mreža" i da je "decentralizovana" organizacija.
Pored toga, administracija nije ponudila nikakvu analizu kojom bi potkrijepila svoju tvrdnju da se trgovina opasnim proizvodima može smatrati "neprijateljstvom", kao da je riječ o oružanom napadu.
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
