Broj dijagnoza autizma se značajno povećao u Sjedinjenim Američkim Državama poslednjih 25 godina. Stručnjaci za autizam kažu da je do porasta došlo dijelom zbog podizanja svijesti o tome i postepenog proširenja definicije tog poremećaja. Ali, Tramp i Kenedi su dugo ukazivali na to da i vakcine možda igraju neku ulogu, što je teorija koju su desetine naučnih studija opovrgle.
U novom izvještaju, administracija je iznijela novi potencijalni faktor rizika: acetaminofen, aktivni sastojak u često korišćenomTajlenolu (u Evropi poznatiji kao Paracetamol), koji se može uzimati i u trudnoći. I ta veza se izučavala tokom godina, ali su rezultati bili nedosljedni.
Evo šta naučnici znaju o autizmu i potencijalnim uzrocima i rizicima.
Šta je autizam?
Poremećaji iz spektra autizma, kako glasi zvanični naziv, je kompleksan spoj socijalnih i komunikacionih problema, ponavljanje obrazaca ponašanja i razmišljanja. Ozbiljnost simptoma može umnogome da varira, od blagih do veoma teških pporemećaja. Dijete sa dijagnozom autizma može jednostavno da ima problem sa uklapanjem u društvo; drugo dijete sa ozbiljnim poremećajem možda ne može da govori ili ide u toalet bez nečije pomoći. Ne postoji test krvi ili mozga koji može odrediti ko ima autizam, moguće je samo posmatranje doktora i analiza onoga što im roditelji kažu.
Da li se nasljeđuje?
Stotine gena se povezuje sa autizmom, neuro-razvojnim poremećajem, ali naučnici kažu da je poremećaj najčešće posljedica kompleksne kombinacije genetskih faktora i faktora okoline.
"Sjećam se da su genetičari prije 30 godina bili prilično optimistični i pričali su o otprilike 6 do 10 gena koji možda doprinose riziku od autizma, a sada znaju da je tih gena zapravo na stotine" rekla je Helen Tager Flusberg, psiholog na univerzitetu u Bostonu. "Potraga za genetskom osnovom autizma pretvara se u mnogo kompleksniju sliku nego što smo ikada mogli da zamislimo."
Centar za kontrolu bolesti i prevenciju sproveo je opsežno istraživanje faktora rizika koje može doprinijeti autizmu, a istraživači su proučili desetine potencijalnih faktora, među kojima su i zagađenost vazduha, izloženost toksičnim hemikalijama i virusne infekcije tokom trudnoće.
Neka istraživanja ukazala su na to da bebe, čiji su roditelji starije dobi, imaju veći rizik. Druga istraživanja ukazala su na to da prevremeni porođaj ili nedovoljna kilaža po rođenju može imati veze sa ovim oboljenjem.
Šta se to otkrilo o paracetamolu?
Naučnici su izučavali acetaminofen, aktivni sastojak Tajlenola (u Evropi poznatog kao Paracetamol) i drugih analgetika već više od godinu. Neka istraživanja u kojima se izučavala dejstvo acetaminofena kod trudnica ukazala su na povećan rizik od toga da će dijete možda dobiti neuro-razvojni poremećaj kasnije u životu. Ostala istraživanja u kojima su se kontrolisali drugi faktori koji bi mogli biti uzrok takvih poremećaja, uključujući genetiku, nisu ukazala ni na kakvu povezanost.
U avgustu, istraživači sa Harvarda su objavili pregled 46 prethodnih studija o acetaminofenu tokom trudnoće, od kojih je 8 bilo fokusirano na autizam.
Istraživači su procijenjivali jedino postojeće studije i one nisu pružile nove podatke o posljedicama acetaminofena. Zaključili su da postoji veza između žena koje su uzimale acetaminofen u trudnoći i poremećaja hiperaktivnosti i autizma, ali nije rečeno da ga taj sastojak uzrokuje. Žene koje su pile tajlenol mogle su se razlikovati po mnogo čemu važnom od onih koje nisu, uključujući i zdravstvene probleme tokom trudnoće ili njihovu genetsku predispoziciju. Jedna važna studija iz 2024. godine koja je izučavala dva i po miliona djece u Švedskoj utvrdila je da ne postoji veza između upotrebe acetaminofena i neuro-razvojnih poremećaja kada bi se uporedilo dvoje djece od iste majke.
Nakon što je članak objavljen, dr Nejtaniel DeNikola, savjetnik za Američki koledž akušera i ginekologa, rekao je da ti nalazi nisu promijenili savjete koje ljekari daju svojim trudnim pacijentkinjama.
"Zaključak članka je da se Tajlenol treba koristiti pažljivo, u najnižoj dozi i što rjeđe," rekao je on, "što je upravo trenutni standard upotrebe Tajlenola i mnogih drugih ljekova, a u stvari i mnogih stvari s kojima se treba suočiti u trudnoći."
Kao odgovor na ova dešavanja, Američki koledž akušera i ginekologa saopštio je u ponedjeljak da tvrdnja da upotreba acetaminofena u trudnoći izaziva autizam nije potkrijepljena pouzdanim podacima i da "opasno pojednostavljuje brojne i složene uzroke neuroloških poteškoća kod djece".
"Acetaminofen je jedna od rijetkih opcija dostupnih trudnicama za liječenje bola i groznice, koje, ako se ne liječe, mogu biti štetne za trudnice." izjavio je predsjednik koledža Stiven Flišmen.
Šta je onda sa vakcinama?
Ideja da vakcine mogu izazvati autizam stekla je popularnost krajem 1990-ih, kada je britanski istraživač Endru Vejkfild objavio studiju o 12 djece, u kojoj se navodno otkriva vezu između vakcine protiv zauški, malih boginja, rubeole i autizma.
Ovu tezu žestoko su opovrgle brojne veće studije narednih godina, među kojima je i jedna u kojoj su učestvovala sva djeca u Danskoj. Bez obzira na tip vakcine, njihove sastojke ili uzrast u kom dijete primi vakcinu, istraživači tvrde da one nemaju veze sa autizmom.
Vejkfildov članak iz 1990. povučen je 2010. godine, a on je izgubio svoju medicinsku licencu.
Zašto onda sve više djece boluje od autizma?
Svako trideseto dijete u Sjedinjenim Američkim Državama boluje od autizma, što je veliki porast u odnosu na jedno od 150 djece 2000. godine. Ovaj porast se dogodio zbog načina na koji se autizam dijagnostikuje i definiše prethodnih nekoliko decenija.
Podaci o dijagnozama autizma iz Centra za kontrolu bolesti pokazali su da je učestalost teškog autizma, definisanog kao prisustvo intelektualne ometenosti i ozbiljnih jezičkih poteškoća, blago porasla od 2000. do 2016. godine, dok je broj drugih dijagnoza autizma imao nagli rast.
Istraživači takođe ukazuju na sve češće diskusije o autizmu na društvenim mrežama kao na skorašnji trend koji stoji iza porasta dijagnoza. Video-snimci o autizmu na TikToku i Jutjubu imaju milijarde pregleda, dok su diskusije o autizmu na forumima poput Redita pomogle ljudima da pronađu zajednicu i podršku.
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
