Piše Valeri Hopkins za Njujork tajms
Njihovo prisustvo je tri i po godine, koliko traje ruska invazije Ukrajine, izgledalo nemoguće. Ipak, dva američka vojna posmatrača su u ponedjeljak stajala na osmatračnici u Bjelorusiji, dok je vojska te zemlje izvodila zajedničke vježbe sa onom istom ruskom vojskom koja i dalje tuče Ukrajinu u inat predsjedniku Trampu.
Bjelorusija, koja pokušava da popravi odnos sa SAD, iako ostaje zavisna od Rusije i saučesnik u njenom ratu, kao da je uživala u prisustvu SAD-a na vojnim vježbama pod nazivom "Zapad 2025".
Bjeloruski vojni zvaničnici su se pretvarali da su iznenađeni posjetom amerikanaca i pozvali ih da obiđu što god žele. „Ko bi pomislio da će još jedan dan na ovoj vježbi tako lijepo početi" napisao je bjeloruski ministar odbrane na svom Telegram kanalu.
Nakon što se rukovao sa američkim zvaničnicima, ministar odbrane Viktor G. Krenin im je rekao „mi ne krijemo ništa".
„Pokazaćemo vam sve što vas zanima, što god želite" dodao je Krenin, upućujući svog podređenog da odvede delegaciju na „najbolja mjesta". Amerikanci su posmatrali dok su se odvijale vojne vježbe, u kojima je zemlja nalik Bjelorusiji odbijala napadače i čekala pomoć većeg susjednog saveznika.
Reporter Njujork tajmsa, koji je prisustvovao vježbama, prišao je američkom predstavniku, ali ovi nisu htjeli da razgovaraju. Bjeloruski ministar odbrane je rekao da je jedan od njih potpukovnik Brajan Patrik Šup, ataše u američkoj ambasadi u Bjelorusiji. Ambasadu su prebacili u susjednu Litvaniju nedugo posle početka rata u Ukrajini.
Dolazak Amerikanaca je bio izvanredan preokret. Vježbe, koje se izvode svake četiri godine, isprva su zamišljene da prikažu kako bi se Rusija branila ako bi je napala neka članica NATO saveza, čija je najmoćnija članica Amerika. Tenzije između NATO i Moskve su se rasplamsale nakon što je nekoliko ruskih dronova ušlo u Poljsku prije skoro nedjelju dana, dok je drugi ruski dron letio iznad Rumunije tokom vikenda.
Invazija Rusije na Ukrajinu započela je u februaru 2022. godine nekoliko mjeseci nakon vježbe Zapad 2021, dok su ruski vojnici krstarili Bjelorusijom i žurili prema ukrajinskoj prestonici, Kijevu. Bjelorusija je takođe dozvolila Kremlju da koristi bjeloruske baze za obuku nakon ruske akcije mobilizacije u septembru 2022.
Ipak, Bjelorusija je u ponedjeljak sebe predstavila kao nekog mirotvorca.
„Teško je zamisliti takvu otvorenost kakvu pokazujemo i obezbjeđujemo tokom vježbe" izjavio je Krenin kasnije. Dodao je da je "Bjelorusija zainteresovana za to da se smanje tenzije u jugoistočnoj regiji i preuzmu realni praktični koraci da bi se to postiglo."
Rusija je imala oštriju poruku za NATO. Kremlj se već dugo smatra u ratu sa NATO-om, jer Alijansa pruža direktnu i indirektnu podršku Ukrajini.
„NATO de fakto učestvuje u ovom ratu", rekao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, tokom telefonskog razgovora sa novinarima u ponedjeljak. Dodao je da se „sa apsolutnom sigurnošću može reći da se NATO bori protiv Rusije."
Ovo nije prvi put da su američki posmatrači pozvani na vježbe Zapad. Posljednji put su učestvovali 2017. godine, rekao je Artjom Šrajbman, bjeloruski politički analitičar u Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju, koji živi u izgnanstvu. Ali je tadašnji autokratski šef države, Aleksandar Lukašenko, imao mnogo bolje odnose sa Vašingtonom i Evropskom unijom.
To što je najbliži ruski saveznik ove godine pozvao američke posmatrače je jedno iznenađenje, „imajući na umu sveukupnu regionalnu krizu u kontekstu rata i činjenicu da je Bjelorusija ruski saveznik" izjavio je Šrajbman.
Njihovo prisustvo, dodao je on, može se tumačiti kao „otopljavanje" odnosa, koji su se značajno narušili 2020. godine kada je Lukašenko brutalno ugušio proteste usmjerene protiv njegove vlasti. Dodatno su se pogoršali nakon što je Rusija iskoristila Bjelorusiju kao teren za pripremu invazije na Ukrajinu.
Prošle godine, Lukašenko se potrudio da se zbliži sa Vašingtonom, odnos koji postaje napetiji otkad je moćnik oslobodio stotine političkih zatvorenika u zamjenu za ublažavanje određenih sankcija. Dio aktuelnih razgovora između Bjelorusije i Sjedinjenih Država usmjeren je na okončanje rata u Ukrajini.
Prošle nedjelje se Džon Kol, zamjenik Kita Keloga, Trampovog izaslanika za Rusiju i Ukrajinu, sreo sa Lukašenkom, noseći pismo od predsjednika i izražavajući nadu o ponovnom otvaranju ambasade u Minsku. Dok su oni razgovarali, 52 bjeloruska zatvorenika je prebačeno u Litvaniju.
Bjelorusija je saopštila da je vojno osoblje iz 23 zemlje posmatralo ovogodišnje ratne igre, uključujući i tradicionalnije ruske saveznike kao što su Kina, Kuba i Srbija.
Prema podacima iz ministarstva odbrane, učestvovalo je oko šest hiljada vojnika iz Bjelorusije. Takođe, učestvovalo je i oko hiljadu rusa, mada nezavisni analitičari kažu da je taj broj manji. Prethodnih godina, kada Rusije nije ratovala, slala je i 20 puta veće trupe, kaže Konrad Muzika, nezavisni analitičar koji se bavi Rusijom i Bjelorusijom.
Muzika je rekao da otvorenost, koju je Belorusija pokušala da projektuje, proizilazi iz Lukašenkove želje da ostane relevantan kao geopolitički akter, iako ekonomija i politika njegove zemlje i dalje ostaju čvrsto u sjenci Rusije.
„Lukašenko želi da vidi sebe kao posrednika između istoka i zapada" kaže Muzika. „On želi da bude posrednik, najvažnija osoba u ovom dijelu Evrope koja će pomoći da se zakopaju ratne sjekire u Ukrajini,"
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
