Hiljade Brazilaca bilo je na ulicama na Dan nezavisnosti u nedjelju, tokom protesta na koje su izašle obje strane i time započeli napetu sedmicu koja bi trebalo da se okonča presudom bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.
Ovi većinom mirni protesti organizovani su u više gradova širom zemlje.
S desničarske strane, Brazilci ogrnuti brazilskim i američkim zastavama protestovali su protiv krivičnog gonjenja Bolsonara, optuženog da je pokušao da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore 2022. godine. S ljevičarske strane, ljudi su pozvali na to da Bolsonaro ide u zatvor i osuđivali nastojanja predsjednika Donalda Trampa da zaštiti bivšeg lidera.
Do nedjelje posle podne, nije više bilo dileme jesu li Bolsonarove pristalice brojčano nadjačale ljevicu nakon što su izašle slike sa protesta iz vazduha, pokazajući da je on, i usred pravnih zavrzlama, i dalje značajna politička sila u Brazilu.
A hoće li to uopšte biti važno?
Vrhovni sud u Brazilu u petak treba da osudi Bolsonara za pokušaj puča. Mogao bi da dobije 40 godina zatvorske kazne.
Tramp je pokušao da izvrši pritisak na brazilske vlasti da povuku optužnicu i sa tim ciljem nametnuo carine u visini od 50 procenata na uvoz iz Brazila, a uveo je i sankcije protiv brazilskog vrhovnog suda koji sudi na ovom predmetu, ali to nije imalo mnogo uticaja. Njegov trud je dosad samo pojačao podršku predsjedniku Luisu Inasiju da Silvi, Bolsonarovom ljevičarskom rivalu, a sud je odložio suđenje.
Dan prije nego što je predvodio vojnu paradu povodom Dana nezavisnosti, Lula je poslao poruku namijenjenu Trampu. "Mi nismo i nikada više nećemo biti bilo čija kolonija" rekao je u televizijskom prenosu u subotu veče. "Ne pokoravamo se ničijim naređenjima."
Pažnja brazilske javnosti je sada usmjerena na debatu u nacionalnom kongresu o tome da li će Bolsonaro i drugi članovi njegovog desničarskog pokreta biti amnestirani zbog radnji koje su preduzeli nakon izbora 2022. godine. Stotine ljudi koji su pojurili u vladine institucije prilikom propalog pokušaja da podstaknu vojni prevrat, služe zatvorske kazne.
Vođe stranaka i članovi kongresa pokušavaju da postignu dogovor o zakonu o amnestiji, zahvaljujući kojem bi Bolsonaro ostao na slobodi, ali bi njime bio spriječen da se ponovo kandiduje za predsjednika.
Dok Bolsonarova presuda izgleda kao dogovor postignut između i ljevice i desnice, fokus protesta u nedjelju je dobrim dijelom bio na pitanju amnestije.
"Nažalost, znamo da će biti nepravedno osuđen", kaže Šejla Santon (56), policajka u penziji tokom protesta u Braziliji. Nosila je majicu sa natpisom kojim se zagovara amnestija za Bolsonara. "To je ono čemu se sada nadamo" izjavila je.
Na pro-Bolsonarovim protestima bilo je i uzbuđenih i bijesnih. Prodavci su nudili meso na ražnju, kokice i pivo, dok su politički lideri desnice, uključujući i sinove bivšeg predsjednika, držali oštre govore protiv Vrhovnog suda i onoga što smatraju političkim progonom Bolsonara.
Bolsonarov pokret odavno već može da izvede mnogo ljudi na ulicu, pa je tako bilo i u nedelju. Rijeka ljudi obučenih u žuto-zeleno slila se u dugačke bulevare Sao Paola, kao i na plažu Kopakabana u Riju de Žaneiru.
Ono što je ove godine bilo drugačije jeste obilje pohvala upućenih Sjedinjenim Američkim Državama.
U Braziliji, jedan čovjek je pozirao sa Trampovom maskom na licu. U Riju de Žaneiru, trgovci su na štandovima prodavali majice sa Trampovim likom i riječ "Magnitski", kao aluzija na zakon kojim je američka vlada uvela sankcije sudiji Vrhovnog suda Brazila. U Sao Paulu, demonstranti su iznad svojih glava nosili ogromnu američku zastavu.
Iako je Bolsonaru zabranjeno da obavlja javnu funkciju do 2030. godine, desničarski demonstranti gajili su nadu da će mu politička prava ipak biti nekako vraćena. Mnogi su polagali vjeru u Bijelu kuću.
"Ovo je politički progon" rekao je Dejvidson Rok, (36) prodavac ogrnut u američku zastavu. "A Tramp nam pomaže. On vidi šta se ovdje dešava."
Druga strana većine velikih brazilskih gradova šalje potpuno suprotnu poruku. Demonstranti su držali podignute crteže Bolsonara iza rešetaka i transparente sa pozivima da se "porazi Tramp".
"To je apsurdno," rekla je Ana Baldas, 76, penzionisana psihoanalitičarka, na račun Trampovih pokušaja da se umiješa. "On ne može diktirati šta mi radimo u našoj zemlji."
Baldas je bila na protestu u centru Rija de Žaneira, gdje su se imućni intelektualci, koji su željeli da brane demokratiju, miješali s aktivistima dalje na ljevici koji su mahali komunističkim zastavama. Svi su uzvikivali parole protiv ideje amnestije za Bolsonara.
Pitanje amnestije je naročito osjetljivo u Brazilu, gdje su jednom prilikom vojni zvaničnici dobili zaštitu zbog zločina počinjenih tokom diktature u zemlji od 1964. do 1985. godine, kada su Brazilci bili zatvarani, mučeni i kad su nestajali.
Baldas je priznala da bi kongres Brazila mogao usvojiti zakon o amnestiji, ali je dodala da se nada da će on na kraju biti poništen predsjedničkim vetom ili sudskim sporom.
"Sve će se ipak završiti tako da Bolsonar bude u zatvoru i stvari će se smiriti," rekla je ona. "Barem je to ono čemu se najviše nadam."
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
