Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da postoji "potpuna jednoglasnost" s evropskim liderima oko gomilanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom, piše BBC, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Predsjednik Bajden je u ponedjeljak održao video poziv sa evropskim saveznicima dok zapadne sile teže zajedničkoj strategiji protiv ruskih akcija.

Velika Britanija je upozorila Rusiju na "brze" i "bez presedana" sankcije ako dođe do upada. Rusija poriče planove za invaziju na Ukrajinu, uprkos tome što ima oko 100.000 vojnika.

Pozivu su se pridružili SAD i UK, lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i EU. Javio se i šef NATO-a Jens Stoltenberg.

-Imao sam vrlo, vrlo, vrlo dobar sastanak - potpuno jednoglasnost sa svim evropskim liderima- rekao je Bajden nakon toga.

Portparol Daunin Strita rekao je da su se lideri "složili oko važnosti međunarodnog jedinstva u suočavanju sa rastućim ruskim neprijateljstvom".

Ukoliko dođe do daljnjeg ruskog upada u Ukrajinu, čelnici su se složili da "saveznici moraju donijeti brze retributivne odgovore, uključujući paket sankcija bez presedana".

Ranije u ponedjeljak, Pentagon je saopštio da je oko 8.500 borbeno spremnih američkih vojnika u visokoj pripravnosti za raspoređivanje u kratkom roku.

Ali oni bi bili raspoređeni samo ako NATO vojna alijansa odluči da aktivira snage za brzo reagovanje, "ili ako se razviju druge situacije" oko gomilanja ruskih trupa, rekao je sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi.

Nema planova za raspoređivanje u samu Ukrajinu, dodao je.

Neke članice NATO-a, uključujući Dansku, Španiju, Francusku i Holandiju, već planiraju ili razmatraju slanje borbenih aviona i ratnih brodova u istočnu Evropu kako bi ojačali odbranu u regionu.

Tokom vikenda u Ukrajinu je stiglo oko 90 tona američke "vojne pomoći", uključujući municiju za "branioce na prvoj liniji".

Takođe u ponedjeljak, Boris Džonson je upozorio da "tmurni" obavještajni podaci sugerišu da Rusija planira munjevit napad na ukrajinski glavni grad Kijev.

Obavještajni podaci su vrlo jasni da postoji 60 ruskih borbenih grupa na granicama Ukrajine, a plan za munjevit rat koji bi mogao uništiti Kijev je onaj koji svi mogu vidjeti, rekao je.

"Moramo vrlo jasno staviti do znanja Kremlju, Rusiji, da bi to bio katastrofalan korak".

Kremlj je rekao da NATO vidi kao sigurnosnu prijetnju i zahtijeva pravne garancije da se alijansa neće širiti dalje na istok, uključujući i susjednu Ukrajinu. Ali SAD su rekli da je u pitanju ruska agresija, a ne širenje NATO-a.

Bajdenova administracija rekla je porodicama osoblja svoje ambasade da napuste Ukrajinu u nedjelju, a Velika Britanija je počela povlačiti osoblje iz svoje ambasade.

Oleksij Danilov, sekretar Savjeta za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, rekao je za BBC da povlačenje osoblja saveznika nije bilo od pomoći.

-Ovdje nam je potrebna pomoć jer ako ljudi počnu paničariti, to dovodi Ukrajinu u veoma opasnu poziciju i Rusiji će biti lakše da manipuliše nama,- rekao je on.

Ranije je Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije optužilo ruskog predsjednika Vladimira Putina da planira postaviti promoskovsku figuru na čelo ukrajinske vlade.

Čovjek kojeg je imenovao Forin Ofis - bivši ukrajinski poslanik Jevhen Murajev - nazvao je te tvrdnje "glupima", dok je rusko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo Forin Ofis za "kruženje dezinformacija".

Ukrajinci već mjesecima pripremaju snage teritorijalne odbrane od dobrovoljaca. Oni se obučavaju za moguću odbranu Kijeva.

Jedna članica, Marta Juzkiv, doktorica u 50-im, rekla je za BBC: "Naravno da sam zabrinuta. Ja sam miroljubiva žena, ne želim da počne rat. Ali u svakom slučaju, u slučaju da počne, trebala bih biti spremna da branim zemlju".

Andrej Volkov, IT konsultant u Kijevu, nazvao je situaciju "opasnom".

-Situacija je izuzetno napeta, mislim da bi se nešto moglo dogoditi-rekao je on i dodao da pravi "planove za vanredne situacije".

"Pretpostavljam da odem u zapadnu Ukrajinu, da odem negdje gdje će biti bezbjedno".

Rusija je ranije zauzela ukrajinsku teritoriju, kada je anektirala Krim 2014. Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu, Krim je glasao za pridruživanje Rusiji na referendumu koji su Zapad i Ukrajina smatrali nezakonitim.

Pobunjenici koje podržava Rusija također kontroliraju područja istočne Ukrajine u blizini ruskih granica. Procjenjuje se da je taj sukob koštao oko 14.000 života, a mirovni sporazum iz 2015. je daleko od ispunjenja.