"Akademske besjede" naziv je prve knjige iz nove istoimene edicije u okviru izdavačke djelatnosti Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a koja je juče predstavljena upravo u ovoj instituciji. Ovu prvu knjigu "Akademskih besjeda", koja obuhvata period od 1983 - 2016. godine, i u kojoj su besjede 32 akademika, kao i besjeda akademika Branka Pavićevića i Josipa Broza Tita, prilikom njegovog proglašenja za počasnog člana CANU, priredio je počivši akademik Zoran Lakić. O knjizi i značaju Lakićevog rada na ovom djelu govorili su akademik Ljubiša Stanković, akademik Dragan K. Vukčević, predsjednik CANU i akademik Dragan Radonjić.

Besjeda je sinteza znanja i stvaralaštva

Kako je naveo Stanković, promocija je način da se zahvale inicijativi, upornosti i uloženoj energiji kolege Zorana Lakića na radu na ovoj knjizi koja sada obogaćuje bibliotečki fond CANU i koja je tako postala dostupna i javnosti. Stanković je ovom prilikom pozvao kolege da se češće obraćaju na ovaj način, pritom ističući značaj besjede.

– Besjeda jednog akademika predstavlja vrhovnu sintezu njegovog životnog stvaralaštva ili kako kaže urednik ovog izdanja - esenciju saznanja do kojih je akademik došao u svom radu. Besjeda predstavlja kristalizovani iskaz naučnog pristupa kojim akademik želi saopštiti ključne stavove u svom naučnom djelu, istraživačkom i stvaralačkom životu, ili želi dati prikaz nekog konkretnog djela, pojave, ličnosti ili problema, uz neophodno uopštavanje i poruku koju želi besjedom poslati kolegama ili društvu u cjelini - navodi Stanković.

Značajna i otmjena knjiga

Predsjednik CANU, akademik Vukčević je istakao da je promocija ove knjige svečani događaj za CANU i njene članove, i da se ovom knjigom odaje počast i omaž besjednicima i onome što su uradili za CANU.

– Akademik Lakić nije bio samo jedan od najuglednijih istoričara u Crnoj Gori druge polovine 20. i početka 21. vijeka, već i jedan od najpouzdanijih hroničara CANU. Nije bilo sjednice kojoj je prisustvovao a da nijesu ostale zabilješke kao jedna vrsta arhivskog materijala o tom događaju. Nije bilo ni jedne Skupštine CANU, a da akademik Lakić nije podsticao ostale članove Akademije da održe akademsku besjedu. Brižljivo, sa svojim saradnicima je sakupljao ove besjede, i to je ono što postoji među koricama ove ne samo značajne, nego i otmjene knjige - naveo je Vukčević, dodajući da mnogi nažalost nijesu poslušali dobronamjerni i podsticajni Lakićev savjet. Vukčević je ovom prilikom pomenuo i korektnu saradnju s Lakićevim saradnicima na ovoj knjizi Milićem Petrovićem, Verom Đukanović i Budimirom Aleksićem, koji su pomagali u poslu sakupljanja besjeda.

Ogledalo besjednika i Akademije

Na kraju, prisutnima se obratio i akademik Radonjić, ističući da je riječ o knjizi koja je nedostajala Akademiji. Jer, ona oličava CANU, povećavajući afirmaciju institucije predstavljajući je kao zajednicu posvećenu promociji naučnog i umjetničkog stvaralaštva i objedinjavanju naučnog potencijala u Crnoj Gori. Besjede su prikazane hronološki, a knjiga prikazuje širinu i dubinu sadržaja tema i misli besjednika, kao i intelektualni život društva i CANU. "Besjeda je ogledalo u kome se ogleda obraz besjednika i Akademije", kaže Radonjić, dodajući da je zato ovo knjiga za poštovanje. "Pojava knjige danas protivrječi tradiciji zaboravljanja prisutnoj u Crnoj Gori, i nastoji da utemelji i podstakne tradiciju održavanja akademskih besjeda", rekao je Radonjić.

– Pisani izvod besjede ne može dočarati usmenu ubjedljivost govornika, njegovu ličnu ekspresiju i originalnost, ali ona je neopoziv pisani trag i svjedočanstvo o djelovanju i trajanju članova Akademije, o onome što čini esenciju svake akademije, pa i CANU - zaključio je Radonjić.

Ž.J.