U pitanju je ciklus od četiri zasebna onlajn predavanja, na različite teme, relevantnih crnogorskih stručnjaka/kinja, istraživača/ica i aktivista/kinja u različitim oblastima. Ciklus predavanja moguće je pregledati i preslušati onlajn na veb-sajtu i Jutjub kanalu Društva za kulturni razvoj "Bauo", kao i na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram.
Etnološkinja-antropološkinja, istraživačica RE kulture i identiteta tokom dvije decenije, posvećena unapređenju položaja i prava RE populacije u Crnoj Gori dr Vesna Delić održala je predavanje – antropološki osvrt na zaštitu identiteta i prava Roma.
Pored ostalih pitanja, predavačica s kulturološkog aspekta otvara i pokušava da doprinese razumijevanju opštepoznatih problema u domenu neobrazovanja, nezaposlenja, diskriminacije i stereotipizacije ove zajednice, koja živi na snažnoj društvenoj i fizičkoj margini, ne samo u crnogorskom kontekstu.
U okviru spektra uvriježenih predrasuda, smatra se da su Romi "nazadna, tradicijom okovana zajednica, koja je u sebi okamenila paganske i od strane svih odbačene degradirajuće običaje". S druge strane, "u tom paketu se nalaze i predrasude koje na jedan romantizovan i egzotičan način predstavljaju Rome kao vječite nomade koji muzikom zabavljaju sebe i druge, i kojima su muzika i igra neizostavni dio svakodnevice, pa i zanat na osnovu kojeg se oni širom svijeta identifikuju".
Autorka zaključuje da smo kao društvo i pojedinci pozvani ne samo da se bavimo manjinama, nego i cjelokupnim društvom, te da pokušamo da objasnimo i razjasnimo razne fenomene, rušimo socijalne prepreke koje postoje i time unapređujemo položaj, kulturu i prava svih članova društvene zajednice čiji smo dio.
Profesorica crnogorske književnosti, kao i feministička i kvir aktivistkinja i istraživačica mr Ksenija Rakočević u okviru ovog projekta govorila je o kvir tematici u crnogorskoj književnosti, s ciljem ukazivanja na (ne)postojanje lgbtiq+ muških i ženskih likova u domaćoj prozi nastaloj tokom posljednja dva vijeka. Kao zanimljivu komparativnu ravan, predavačica je ponudila i osvrt na savremenu inostranu filmsku produkciju, s posebnim fokusom na analizu filma "Zovi me svojim imenom" (2017) s otvorenom kvir tematikom, koji je predstavljen kao primjer drugačijeg kulturnog konteksta i otvorenijeg pristupa predstavljanju kvir iskustva, afekta i intimnosti. U fokusu izlaganja je pojedinac/ka koji/a osjeća izvan i preko dozvoljenih kulturnih normi, pri čemu je upravo taj osjećaj prepoznat kao ključna kategorija za razumijevanje odnosa između subjekta i kulture. Polazeći od jedne od osnovnih naratoroloških definicija kulture, reklo bi se da je ona predstavljena kao gusta i složena mreža normi, pravila i zabrana koja pojedinca/ku uvodi u unaprijed zadate okvire djelovanja, mišljenja i osjećanja, jasno određujući granice onoga što je dozvoljeno i onoga što nije. Upravo ta ograničenja i zabrane prepoznate su kao jedan od centralnih problema u vizuelnoj naratorologiji i semiološkim pristupima tumačenju kulture i njenih mehanizama kontrole, normalizacije i isključivanja. U tom kontekstu, crnogorsku književnost treba čitati kroz naročite interpretativne modele koji u fokus stavljaju pitanja tijela, želje, afekta, seksualnosti i identiteta.
Ekspertkinja za pitanja roda, ambasadorka u Crnoj Gori EPALE (Electronic Platform for Adult Learning in Europe) Slavica Striković je govorila o višestrukoj marginalizaciji žena s invaliditetom kroz prizmu intersekcijske diskriminacije. Predavanjem je ukazano na potrebu posebnog, sveobuhvatnog pristupa ovoj izuzetno složenoj društvenoj temi, koja se odnosi na brojnu, ali često nevidljivu grupu u društvu. Naglašeno je da se višestruki oblici diskriminacije sa kojima se žene s invaliditetom suočavaju ne mogu posmatrati kao puki zbir pojedinačnih nejednakosti, već kao međusobno povezani procesi koji proizvode specifične, duboke i sistemske barijere. Striković je istakla da se ove barijere manifestuju kroz povećanu izloženost nasilju, smanjenu sigurnost i bezbjednost, otežan pristup zapošljavanju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, kao i kroz snažan uticaj patrijarhalnih društvenih obrazaca. Posebna pažnja posvećena je neophodnosti razvijanja inkluzivnih, rodno osjetljivih i međusektorskih politika koje će odgovoriti na kompleksnost njihovog položaja.
