Akademik Čilikov i dr Gazivoda / -FOTO: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ

Čilikov: Kultura se kod nas i dalje tretira kao kolateralna šteta

"Stanje i razvoj arheologije u Crnoj Gori" naziv je okruglog stola koji je juče održan u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetosti, u organizaciji Odbora za arheologiju CANU. Saopšteni su rezultati istraživanja na pojedinim crnogorskim arheološkim nalazištima, a prisutni su upoznati i sa stanjem u ovoj naučnoj oblasti kod nas, kao i problemima na koje nailaze u svakodnevnom radu

U organizacionom odboru okruglog stolas "Stanje i razvoj arheologije u Crnoj Gori" bili su akademik Aleksandar Čilikov, predsjednik, i članovi dr Dejan Gazivoda, dr Petra Zdravković i mr Dušan Medin.

Akademik Čilikov je istakao važnost arheologije kao nauke koja pomaže da shvatimo istoriju Crne Gore, naročito kada su u pitanju praistorija, srednji vijek, pa čak i novi vijek, a u svjetlu činjenice da imamo malo pisanih izvora. Po njemu, posljednjih decenija došlo je do vidnog napretka arheoloških istraživanja i interesovanja za arheologiju. To je dovelo i do novih informacija, kaže Čilikov, koji je podsjetio i na riječi akademika Pavla Mijovića.

– "Čitavu Crnu Goru trebalo bi proglasiti za prirodno i kulturno dobro, za arheološki park", rekao je Mijović, a to njegovo mišljenje dan-danas držim u glavi - rekao je Čilikov, napominjući da se kultura kod nas i dalje tretira kao kolateralna šteta, umjesto kao nešto što može doprinijeti životu Crne Gore. Naveo je i da će radovi sa okruglog stola biti publikovani u narednom broju zbornika humanističkih nauka u izdanju CANU.

Potrebno izraditi kartu kako se ne bi moralo reagovati naknadno

Kritički se na probleme u struci osvrnula i dr Petra Zdravković, direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Ona je istakla potrebu stvaranja cjelovite arheološke karte a u cilju stvaranja mogućnosti integralne zaštite arheoloških lokaliteta u Crnoj Gori.

Iako se na tome insistiralo, rekognisciranja nikad nisu završena, pogotovo sistematski pristup njima, navodi Zdravković.

– Sticajem okolnosti, posljednjih godinu dana, dok se radila studija zaštite kulturne baštine za potrebe izrade prostornog plana Crne Gore, gdje smo morali da cjelovito sagledamo cjelokupnu arheologiju u Crnoj Gori, došli smo u situaciju da imamo problem, i da u odnosu na ono što je do danas evidentirano i popisano, mapirano imamo jednu nesinhronizovanu sliku - rekla je dr Zdravković, kao posebno negativan primjer navodeći Danilovgrad.

– Jedini način da zaštitimo arheološke lokalitete u prostoru, a na kojima danas nije fokus, u smislu istraživanja, jeste kroz rekognosciranje, odnosno unošenje tih podataka u studije zaštite i onda u planski dokument. To je jedini način da se oni identifikuju u prostoru - rekla je dr Zdravković, dodajući da to može doprinijeti tome da se spriječi gradnja na prostoru koji ima arheološki lokalitet, napominjući da se onda neće morati reagovati naknadno.

Dr Gazivoda je najavio objavljivanje Leksikona arheologije Crne Gore, koji bi trebalo da izađe do polovine ove godine. Kako je istakao, Leksikon treba da doprinese boljoj preglednosti stanja u crnogorskoj arheologiji, nalazišta, kao i samih arheologa i kolega iz njima srodnih nauka. Gazivoda, koji je i moderirao okrugli sto, istakao je da im je cilj sagledavanje uticaja arheologije na društvo kroz potenciranje i izgradnju arheoloških parkova, muzejskih postavki, kao i njene vidljivije prezentacije.

Arheolog mr Miloš Živanović, iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, kritički se osvrnuo na stanje u arheologiji, a na osnovu sopstvenog iskustva tokom skoro dvodecenijskog rada na arheološkom lokalitetu Duklja. Po njemu, razlog za mnoge probleme u crnogorskoj arheologiji leži u sistemu koji nije dovoljno dobro postavljen.

– Sistem nije dovoljno dobar, i to treba javno reći. Recimo, jedan od problema je problem vlasništva, čak i kada je u pitanju državno vlasništvo. Recimo, mi smo državna institucija, koja treba da se bavi arheologijom, ali, i kad je u pitanju državno zemljište, moramo tražiti dozvolu od Vlade za istraživanja, i mislim da to nije logički jasno - rekao je Živanović. Napominje i da se arheolozi susreću s problemom definisanja nadležnosti, nepostojanja stalnog izvora prihoda, nedostatkom kadra i neusklađenosti između istraživačkog i zaštitarskog sektora. Po njemu, problem bi se riješio osnivanjem zasebnih arheoloških ustanova, po ugledu na okruženje (Viminacijum i Stobi), a koji bi onda privukle i međunarodne partnere i mogućnost višegodišnjih projekata, pa samim tim kontinuiranih istraživanja.

Na okruglom stolu izlagali su ili će dostaviti svoje radove i prof. dr Dušan Borić, Nikola Borovinić, Goran Pajović, mr Vilma Kovačević, Predrag Malbaša, Radmila Ćapin i mr Mladen Zagarčanin.