
Izbor crnogorske fantastičke priče druge polovine 20. vijeka "Fantastika Montenegrina" i prvi broj časopisa za fantastiku u književnosti i umjetnosti "Athanatik" predstavljeni su sinoć u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore - Dvorcu Petrovića. Pored određenja fantastika, ove dvije publikacije povezuje i autorka, odnosno pokretač, dr Marijana Terić, čija je uža specijalnost upravo fantastika u književnosti i umjetnosti. U promociji knjige i časopisa pomogao joj je kolega prof. dr Budimir Aleksić, i ispred MSUCG Suzana Popović, koja je publici na početku približila djelokrug rada Terićeve i Aleksića, koji se takođe bavi fantastikom u književnosti, a koji su u Crnoj Gori trenutno jedini stručnjaci u ovom polju.
Popović je navela i da je fantastika prisutna u ljudskom životu sveobuhvatno iako se to često ne čini na prvi pogled. Naročito je prisutna, dodaje, u domenu duhovnosti, i početnim čovjekovim impulsima objašnjavanja svijeta unutar i oko sebe.
Dr Aleksić, govoreći o časopisu, istakao je da je riječ o vrijednom kulturnom i umjetničkom poduhvatu, a koji je rezultat preduzimljivosti i znanja dr Terić. Aleksić je podsjetio i na razliku između žanra fantastike u književnosti u odnosu na druge vidove književne imaginacije. Podsjećajući da je fantastika ponikla iz mitske svijesti i da je potom preko narodnih predanja i legendi ušla u književnosti, dr Aleksić, navodi i da fantastika svjedoči o ljudskoj potrebi i čežnji za čudesnim i nesvakodnevnim.
– Iz teorije književnosti znamo da postoje tri vrste književne imaginacije - realistička, fantastička i naučno-fantastička. Realistička ostaje dosljedna propozicijama naše iskustvene realnosti, fanastička je oslobođena tih propozicija, a naučno-fantastička nije ograničena tim propozicijama, ali je uslovljena naukom ili hipotetičkom naukom. Književnik i teoretičar fantastike Robert Filbus tu distinkciju predstavlja na sljedeći način: realistička fikcija ne traži naučno objašnjenje ili motivaciju, fantastička ga ne priznaje, a naučno-fantastička ga i traži i priznaje - podsjeća Aleksić.
Časopis "Athanatik", navodi on, obuhvata sve vrste fantastike, od "čiste" fantastike do naučne fantastike. Struktura časopisa je raznovrsna, a donosi tekstove, likovne priloge i stripove najznačajnijih domaćih, regionalnih i svjetskih autora, što ga preporučuje čitaocima.
Dr Terić je istakla značaj potrebe izučavanja djela i dometa fantastičke književnosti u Crnoj Gori, te naglasila da fantastika posjeduje ključ za ulazak u unutrašnji čovjekov univerzum kao prostor fantastike.
– Čovjek nije stvorio fantastiku zagledan u spoljašni svijet, već gledajući u sebe, jer je čovjek taj prostor imaginacije - navodi dr Terić, dodajući da fantastika podstiče kreativno stvaranje i da ne postoji granica čovjekove imaginacije.
Govoreći o časopisu ona je naglasila da "Athanatik" ima interdisciplinarni pristup proučavanju fantastike. Uputila je poziv svim umjetnicima da se svojim umjetničkim kreacijama ili djelima predstave u drugom broju časopisa, najavljujući bogat sadržaj narednog broja.
Ž.J.