Dr Petra Bjelica / -GRAD TEATAR, BUDVA

Fenomen globalnog Šekspira

Književni program 38. festivala "Grad teatar" nastavljen je gostovanjem dr Petre Bjelica na Trgu pjesnika u Budvi. Bjelica je održala predavanje naslovljeno "Šekspir u Budvi – susret lokalnog i globalnog", prenosi festivalska pres služba

Predavanje Petre Bjelica je posebno istaklo mogućnosti novih scenskih uprizorenja Šekspirovih djela, povezujući ih s prvim gostovanjem Međunarodnog Šekspir festivala iz Jorka, koji je na ovogodišnjem festivalu izveo predstave "Bogojavljenska noć", "Kako vam drago" i "Magbet".

Bjelica je predavanje započela objašnjavajući publici zašto je Šekspir globalni fenomen. Njegova djela, kaže ona, nisu samo oblikovala englesku književnost, već su postala dio globalne kulturne baštine. Njegove predstave su se izvodile ne samo u Engleskoj, već i širom evropskog kontinenta, a kasnije su se proširile i do krajnje udaljenih djelova svijeta, još za njegovog života, navela je Bjelica. Od kasnog 16. vijeka pa nadalje, Šekspirove drame su neprekidno prevođene, kritikovane i izvođene u različitim kulturama, pri čemu su se prilagođavale lokalnim potrebama publike, mijenjale, preoblikovale i na taj način preživjele kroz sve ove vjekove, dodala je Bjelica.

Bukvalni susret svjetskog i lokalnog

Tokom večeri prikazan je kratak film "SHAKESPEARE making of" koji je nastao tokom trodnevnog gostovanja Međunarodnog Šekspir festivala na ovogodišnjem festivalu. Bjelica je, nadovezujući se na igranje predstava ovog engleskog festivala kazala da joj se jedna stvar izdvojila kao jako zanimljiva, a to je činjenica da su se predstave igrale na sceni između crkava.

– Imamo i katoličku i pravoslavnu crkvu, i u tom smislu, pogotovo kada je u pitanju "Bogojavljenska noć", ako analiziramo taj prostor koji, htjeli ne htjeli, nosi sa sobom određeno značenje, zaista dolazi do susreta globalnog i lokalnog. Prostor između crkava postaje mjesto gdje, u pravom Andrićevskom smislu, Balkan postaje mjesto susreta i presjeka. To nije samo most, već prostor bogat značenjima, ali ne u negativnom smislu kako se često percipira, već kao mjesto gdje suživot različitih religija i identiteta može postojati, i danas postoji. Na dubljem nivou, to korespondira s načinom na koji Šekspir tretira religiju, u jednom vrlo heterodoksnom smislu. Postoje različita tumačenja o tome da li je Šekspirovo djelo dominantno protestantski ili katolički orijentisano, ali najnovije studije zapravo govore o heterodoksnoj spiritualnosti ili duhovnosti - rekla je Bjelica.

– Mnogi kritičari i autori, pa i neke moje kolege, na pitanje što je autentični Šekspir jednostavno odgovaraju: Šekspir je brend. I on se, iskreno rečeno, najbolje prodaje. U tom smislu, to može biti jedan od razloga, ali naravno, to ne umanjuje njegovu veličinu i njegov kvalitet. Standardni odgovor obično ističe njegov nenadmašni estetski kvalitet i univerzalnost tema koje obrađuje. Ali da li postoji neki ideološki, politički i ekonomski aspekt? Fenomen globalnog Šekspira postavlja pitanje o mitu. Dakle, odakle potiče taj mit o Šekspiru? I kako bismo bolje razumjeli značaj globalnog Šekspira, moramo se osvrnuti na logiku kulturne proizvodnje i potrošnje tih mitova, koji su često izraženi kroz neko novinarsko a priori oduševljenje Šekspirom, propagirajući i produžavajući taj mit. Mit o univerzalnosti temelji se na diskurzivnom konceptu koji podrazumijeva da ista priča ima nepromjenjivo značenje za različite kulture, sugerišući da su Šekspirove drame uvijek relevantne na isti način u estetskom, moralnom i političkom smislu - navela je Bjelica.

Ona je napomenula i da Ilirija, suprotno uvriježenim mišljenjima, odnosno dijelovi današnjeg Balkana, nijesu bili nepoznanica u Šekspirovo doba.