Glamočakovu izložbu u Sarajevu svečano je otvorio ambasador Republike Francuske u BiH Francois Delmas, potvrđujući ovim gestom poznate riječi Viktora Igoa da svaki emigrant ima dvije domovine: "zemlju u kojoj je rođen i Francusku".
Postavka obuhvata skulpture, crteže i objekte nastale u različitim fazama Glamočakovog stvaralaštva, okupljene oko teme ljudske patnje, dostojanstva i istrajnosti.
Tokom otvaranja upriličena je i promocija istoimene monografije o stvaralaštvu ovog istaknutog vajara, objavljene u izdanju BANU, čiji je Glamočak redovni član.
Eseje u monografiji potpisuju ugledni francuski intelektualci, akademici i likovni kritičari. Među njima se ističe sociolog i esejista Alain de Benoist, jedna od ključnih figura intelektualnog života Francuske u posljednjih 50 godina – autor o kojem je pisao i Danilo Kiš u "Času anatomije".
– Bilo da je riječ o skulpturama ili crtežima, umjetnost Zlatka Glamočaka je u potpunosti, odlučno i ponosno figurativna. Ona se upisuje u umjetničku liniju obilježenu ekspresionizmom – od Van Goga i Zorza Ruoa do Lucijana Frojda preko Edvarda Munka, Ernesta, Barlaha, i Emila Noldea – snažnu tendenciju koju sam uvijek visoko cijenio - zapisao je De Beonist u svom eseju o Glamočakovom opusu.
Značajan doprinos tumačenju Glamočakove figuracije dali su i četiri francuska akademika, među kojima su i bivši predsjednici Francuske akademije Claude Abeille i Georges Henri Soyutou, koji je ujedno i profesor emeritus na Sorboni, te Vladimir Veličković i Brigitte Terzief.
– Kao vajar i član Francuske akademije, svjedočim da Glamočak stvara snažne skulpture i poseban izraz u savremenoj skulpturi - navela je Terzijev.
U monografiji se nalaze i tekstovi više uglednih francuskih javnih ličnosti: filozofa i univerzitetskog profesora Koste Mavrakisa, novinarke Aude de Kerros, esejiste Jean Philippe Domecqa, kritičara Francis Parentea i Cristiana Noorbergena, te galeristkinje Eveline Artaud.
Uvodni tekst monografije napisao je filozof i akademik Ferid Muhić, dok su osvrte na Glamočakove crteže dali Dimitrije Popović i Mehmed Akšamija, predsjednik BANU, kao i Đorđe Kadijević i Jovan Despotović.
