Синановић, Јерков и Томовић Шундић / -НАРОДНА БИБЛИОТЕКА РАДОСАВ ЉУМОВИЋ
26/11/2025 u 11:49 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Kiš je dio naše poetičke kolektivne svijesti

Kiš je kosmopolita, ali i kulturni relativist, jer on kaže u "Anatomiji" da je, boraveći u različitim sredinama, od Subotice do Cetinja, od Beograda do Pariza, zapravo shvatao da svaki narod i svaka kultura ima svoje vrijednosti, koje ne mogu biti hijerarhijski i postavljene vrijednostima drugih naroda, kaže Tomović Šundić

Festival književnosti, četvrti po redu u organizaciji podgoričke Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" počeo je preksinoć programom posvećenim djelu Danila Kiša. O stvaralaštvu Kiša, temama kojima se bavio i koje je otvarao, i njegovom književnom nasljeđu, autentičnosti i savremenosti opusa govorili su prof. dr Aleksandar Jerkov i prof. dr Sonja Tomović Šundić. Uvodnik u veče održao je Stefan Sinanović, predstavljajući ukratko ne samo razlog za održavanje ove večeri, već i biografije profesora.

Enciklopedijski ideal kao moralni stav

Prof. Sonja Tomović Šundić u svom izlaganju najviše se bavila Kišovim djelima „Grobnica za Borisa Davidoviča", „Čas anatomije" i „Enciklopedija mrtvih", dodajući da je „Anatomija" možda i njegovo najzrelije djelo, a zahvaljujući kome možemo s pravom da kažemo da smo dio evropske kulture.

– Kiš je kosmopolita, ali i kulturni relativist, jer on kaže u „Anatomiji" da je, boraveći u različitim sredinama, od Subotice do Cetinja do Beograda do Pariza, zapravo shvatao da svaki narod i svaka kultura ima svoje vrijednosti, koje ne mogu biti hijerarhijski i postavljene vrijednostima drugih naroda. Znači, svaki narod ima svoje mitove, svoju filozofiju, religiju, običaje, tradiciju, nauku, umjetnost i knjiženost, i to je ono što čini njegov dubinski identitet - kaže prof. Tomović Šundić. Ističe i da je Kiš, kao i Pekić, u svojim djelima progovarao o onome što nije mogla da kaže istoriografija nakon Drugog svjetskog rata. Odnosno, Kiš je jasno pogađao u srž političke i ideološke istine sistema, naročito totalitarizama 20. vijeka, pa i onog koji je postojao u Jugoslaviji druge polovine 20. vijeka. Ona dodaje da se njegov književni ideal ogleda u „Enciklopediji mrtvih", a koji podrazumijeva zaista enciklopedijske uzuse - sažetost i lapidarnost. Pritom, kao humanista, pokušava i da pokaže da nema nebitnih biografija, da je priča svakog pojedinačnog čovjeka vrijedna toga da se ispriča. Kišov enciklopedijski ideal je njegov moralni stav prema svijetu, rekla je Tomović Šundić, između ostalog.

image

Проф. Томовић Шундић

-НАРОДНА БИБЛИОТЕКА РАДОСАВ ЉУМОВИЋ

Kako je naveo prof. Jerkov, fokusirajući se na „Mansardu" i „Psalm 44", Kiš je uspio da „slijepi", da sastavi tragičko i satirično, navodeći da su ovi romani danas ključni romani srpske književnosti 20. vijeka, a u književnosti koja ima kontinuitet kratkog romana kroz istoriju. Na ove romane, oslanjaju se i kasnija Kišova ostvarenja, dodaje Jerkov, posebnu pažnju posvećujući „Peščaniku" koji je ocijenio kao zaštitni znak svjetske književnosti tog perioda.

– „Peščanik" je veličanstveni trijumf srpske književnosti i kulture u jugoslovenskom okviru onog vremena - ističe Jerkov, dodajući da je ova knjiga danas često, nažalost, neshvaćena i krivo tumačena. A, kako navodi Jerkov, Kiš je tu samo slobodi dao riječ. Jerkov naglašava i da je „Peščanik" spomenik žrtvama u vremenu užasnog totalitarizma, odnosno žrtvama Aušvica, mjesta tragedije koju normalan čovjek ne može da podnese. I tu, u toj nepodnošljivoj tragediji, kaže Jerkov, rađa se književnost, a Kiš je to umio da oblikuje - napiše. Ističe i da je odlika Kišovog pisma da sumnju pretoči u neporecivu istinu.

– Kišovo djelo je privuklo toliko pažnje da, s izuzetkom Andrića i Crnjanskog, nijedan drugi pisac srpske literature 20. vijeka nije imao toliko doktorata, toliko diplomskih i master radova, toliko interesovanja u svijetu. Te se knjige čitaju i danas i podrazumijevaju, tako da nema potrebe nikome da kažete ko nije čitao Kiša, jer taj je prosto oštećen za život i nešto je zapustio - naveo je Jerkov, dodajući da su ga imitirali i lijevi i desni, a vrlo često i njegovi oponenti. „Kiš se upisao u našu poetičku kolektivnu svijest i upisao u kanon srpske književnosti", istakao je Jerkov.

image

Проф. Јерков

-НАРОДНА БИБЛИОТЕКА РАДОСАВ ЉУМОВИЋ

Sinoć je u okviru festivala u podgoričkoj Biblioteci promovisan roman „NGDL" Marinka Arsića Ivkova, dobitnika NIN-ove nagrade. Večeras, 26. novembra, u 19 časova počinje predavanje psihološkinje Lidije Pejović naslovljeno „Dostojevski – psihologija duše". Festival završava se u petak, 28. novembra promocijom romana „Beskućnik" Namika Kabila.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
26. novembar 2025 11:50