<p>U Golubovcima na večeri posvećenoј Kosti Radoviću</p>

U Golubovcima na večeri posvećenoј Kosti Radoviću / KIC ZETA

Književnost Koste Radovića satkana od istine i duha

Na omažu posvećenom književniku, prosvjetnom radniku i posleniku kulture Kosti Radoviću, priređenom u Kulturno-informativnom centru "Zeta", u Golubovcima, evocirana je uspomena na njegov lik i bogat opus koјi čine trideset knjiga poezije, romana, proze. On je utemeljio "Pjesničku riječ na izvoru Pive".

Radović je odrastao u kući koja je gajila i širila poštovanje prema drugome i svemu što je za poštovati – ljudima, prirodi, suncu, ocu, majci, Bogu, nebu. Njegovo bogato obrazovanje nije ga odvojilo od njegovih korijena. Duša se nije odaljila od svog naroda i jezika. Ono što se u njemu ispoljilo duhom, našlo je primjenu i ispoljilo se djelom. U njegovom stvaralaštvu osjeća se duh vedrine rijeke, lakoće izraza, lijep jezik, čudesno poletan i jasan govor koji je nosio nešto novo.

Istoričar umјetnosti i likovni umјetnik Duško Radović јe naglasio da јe čitajući očeve knjige, shvatio smisao njegovog učenja.

- On podučava ljude da misle, pronađu svijet u sebi, svoj smisao da oplemene duhom, da ne zaborave težinu ljudskih sudbina što se prostirala kroz vjekove i ono najvažnije, on ljudima pokazuje gdje kuca srce - istakao јe Radović.

Počasni građanin Suzdalja i Kraljeva

Književno veče posvećeno liku i djelu Koste Radovića okupilo јe broјnu publiku u KIC-u "Zeta". Direktor Branko Noković јe u uvodnom izlaganju istakao biografske podatke Koste Radovića, prosvjetnog radnika i književnika iz Pive.

- Dobitnik je nagrade Udruženja književnika Crne Gore za životno djelo "Marko Miljaanov", bio je počasni građanin stare ruske prestonice Suzdalj, kao i Kraljeva u Srbiji. Sa ponosom ističemo da je bio prvi direktor tri osnovne škole u Pivi, potom sekretar Kulturno-prosvjetne zajednice Crne Gore, pomoćnik direktora Centra za savremenu umjetnost Crne Gore - rekao je direktor KIC-a "Zeta" Branko Noković.

Završnu riječ o Kosti Radoviću imao je njegov unuk, akademski vajar Matija Radović, ujedno i moderator večeri, koјi јe, između ostalog, zahvalio Nokoviću, i predsjedniku Opštine Golubovci Mihailu Asanoviću na ustupanju prostora za održavanje ove književne večeri.

Radeći na sebi uvidio je kojim putevima se otkrivaju tajne umjetnosti i postavio se kao čovjek i kao pisac da svojim primjerom neodlučnima pokaže pravu stranu dobrog djela i da sebe u svijetu potvrdi dobrotom.

- U svom vremenu javio se kao stvaralac koji je odlučan u borbi za jezik i pismo kome pripada i to je opravdano, jer je smatrao da mora novim oblicima i sadržajima stvoriti čvrst temelj i vrhunski domet novije književnosti. Sebi je stavio u zadatak da prvilno tumači prirodnost, živu sliku podsvjesnog, nalazeći da to ima vezu sa duhovnim i ko pronađe tu vezu biće spasen – to je njegova ideja. On je bio čovjek prirode, a priroda čuva jednu tajnu, a tajna je u obnavljanju. U promišljanju o sebi i svijetu, došao je do nepobitne istine – da bi čovjek živio on mora da ustane i pogledom i duhom. Sve što je duhom stvoreno nikada neće ustuknuti. Svoj životni put posvetio јe književnosti, predao je svoj stvaralački napor u traganju za nekom novom tajnom, novom riječju - istakao јe Duško Radović.

Kosta јe pisac ljepote, novih izraza, bogatstvom fantazije, ljupkošću, posebnim osjećajem sna i sreće, čistotom jezika, zanimljivim i jednostavnim govorom nije težio popularnosti, već je samo želio da ispriča svoj san prijateljima i da iskaže svoj stav o životu u kome ima dobrote, humanosti, ljubavi, nad haosom i svakim vidom neslobode.

- Shvatio sam da je njegovo mišljenje pokušaj u srcu da upravo ono što je najsmirenije, najdostojnije otkriva ovom svijetu, o prolaznom i približi se Bogu na taj način što voli i što još jednom stvara njegovo stvoriteljsko djelo. Kostino djelo, dakle, ima dejstvo umjetnosti, ono živi i živjeće iz dva snažna elementa – od istine i od duha - poručio јe Duško Radović.

I drugim piscima je svojim djelima otvarao puteve koji su do tada bili jednako neiskrčeni. Njegova riječ imala je dalekosežno značenje, jer je određivala i uticala na dalji razvoj pojedinih stvaralaca, kao i književnosti uopšte. On je pokrenuo borbu za naprednu književnost, za naprednu misao, ona je kod nas započela i obilježena je izuzetnom pojavom "Pjesničke riječi na izvoru Pive".

O Kosti je govorio i dr Radoje Femić evocirajući uspomene na poznanstvo sa Kostom Radovićem od 2017. godine i promociju pjesničke knjige "Ogorjelica".

- Već tada sam uvidio da je riječ o stvaraocu čiji autoritet je nastajao diskretno, a zračio trajno. Njegova mnogostruka stvaralačka djelatnost obuhvata različite žanrove: lirske, epske i dramske. Ali, može se reći da je Kosta Radović iznad svega bio pjesnik, jer je njegov lirski senzibilitet bio prisutan u svemu što je pisao i stvarao. Njegova Sabrana djela svjedoče da je po svemu bio i ostao klasik savremene književnosti. Pored pisanja, značajan je i njegov aktivizam na zaštiti zavičajne duhovnosti koja je otjelotvorenje našla u Pivskom manastiru. Zalažući se protiv potopa, Kosta Radović se istovremeno zalagao protiv urušavanja duhovnosti, protiv vulgarnog materijalizma i protiv antikulture. Zalaganje za ustanovljenje "Pivskih večeri poezije", kao i ostale aktivnosti na uspostavljanju institucionalne kulture, Kosti Radoviću obezbјeđuje i status preteče savremenog menadžmenta u kulturi. On je bio inovativan tamo gdje su poslovi kulture to nalagali, ali isto tako privržen tradiciji i kolektivnom pamćenju. To se posebno očituje u njegovoj privrženosti srpskom jeziku i književnosti koja je na njemu nastala. Stvaralačka djelatnost ovog umjetnika ima karakter istinske književne, nacionalne i duhovne misije, zbog čega mu pripada istaknuto i privilegovano mjesto u savremenoj Crnoj Gori i srpskoj kulturi uopšte - rekao јe Femić.

Kosta Radović je rođen 1936. godine na Mioči u Pivi. Učiteljsku školu završio je u Nikšiću, a studije srpskog jezika i književnosti u Beogradu.

Priјateljstvo sa Andrićem

Akademski likovni umјetnik, vaјar Matiјa Radović јe istakao da јe kao Kostin unuk imao privilegiјu da odrasta uz kulturnog stvaraoca i poslenika koјi јe ostavio trajni amanet u oblastima prosvjete, kulture, stvaralaštva.

- Neizmjerno sam počastvovan što sam imao privilegiju imati ga za svog djeda. Školovao se po završetku Drugog svjetskog rata, kada su preživjeli napad njemačkih divizija u Pivi. Upisao je Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, i tamo je upoznao i bio prijatelj sa mnogim našim vanserijskim umjetnicima - Ivom Andrićem, Brankom Miljkovićem, Mirom Stupicom, i drugim velikanima naših prostora. Vratio se u Crnu Goru da probudi svijest o obrazovanju, otvarajući osmogodišnje škole u Crnoj Gori, u kojima je bio direktor i profesor, prosvjetni i kulturni radnik, predavajući srpski i ruski jezik i književnost.

Prijateljstvo sa našim nobelovcem počelo je pitanjem: "Kako ste izgradili stil?", upitao je Iva Andrića, a Ivo mu odgovara: "Aha, vi kolega sigurno pišete", i od tog momenta Kostu je Ivo Andrić angažovao kao moderatora programa, maltene sve večeri u Ivovoj izvedbi. Ovo vam večeras govorim vezano za njegovu knjigu, roman o Baju Pivljaninu, hajduku, pod nazivom "Vrtijeljka", mjestu gdje je poginuo braneći Crnu Goru od osmanskog carstva. Dugo je prikupljao materijal za knjigu, istorijske spise i činjenice, istraživački se posvetio literaturi, dajući svoju ličnu intelektualnu književnu misao. Pisao je već duži vremenski period, ali je imao dilemu kako da počne. U umjetnosti je možda i vezano za temu najteže nekada početi i završiti djelo, pristupajući odgovorno. Usnio je san jedne večeri, javio mu se u snu Ivo Andrić, kako su inače na javi razgovarali, Ivo ga je upitao: "O čemu pišeš?", odgovara Kosta: "O hajduku Baju Pivljaninu. Pišem roman, imam sve spise, istorijske činjenice, ali imam dilemu, kako da počnem?" Ivo mu odgovara: "Pa to ti je lako, Kole, počni od kraja". I moj djed se trgne iz sna i započne u sred noći roman i naslovi od momenta kada je Bajo Pivljanin poginuo na Vrtijeljci, tako i roman nosi naslov "Vrtijeljka", a knjigu krasi slika takođe jednog velikana Petra Lubarde.

Bio je prvi direktor tri osnovne škole u Pivi, potom sekretar Kulturno-prosvjetne zajednice Crne Gore, pomoćnik direktora Centra za savremenu umjetnost Crne Gore. Inicijator je i akter podizanja spomenika Žrtvama fašizma Pive. Utemeljivač je Jugoslovenskih književnih susreta "Pjesnička riječ na izvoru Pive" 1970. godine, manifestacija koja već pedeset godina traje neprekidno. Posljednjih godina predano je radio na obnovi Pive, obnovi manastira na Zagrađu, spomen-kapele u Dolima

Dobitnik je nagrade Udruženja književnika Crne Gore za životno djelo "Marko Miljanov", Takođe dobitnik je i prestižne nagrade "Pečat Hercega Šćepana", "Vidovdanske povelje", "Makarijevog slova", "Zlatne povelje", kao i Ordena zasluga za narod sa zlatnim vijencem.

Kompozitor Borislav Tamindžić po stihovima Koste Radovića napisao je veliku kantatu "Ugarak tijela" o genocidu u Pivi, 1943. godine i "Ljubav se javno kaže" o strijeljanju 1941. godine u Kraljevu.

Kosta Radović je bio član je Udruženja književnika Crne Gore, i član Upravnog odbora Eparhijskog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, Savjeta Enciklopedije CANU.