Dobitnici povelje su: univerzitetska profesorka dr Lidija Tomić, književnik Perivoje Popović, univerzitetski profesor dr Radoje Golović, urednica kulturne rubrike u novini "Dan" Vera Samolov, gitarista i pedagog dr Srđan Bulatović, protojerej mr Predrag Šćepanović i pjesnik Spasoje Bajović. Povelje koje nose ime znamenitog književnika, esejiste, kompozitora i muzičkog pedagoga dodijelio je Upravni odbor Fondacije "Miodrag i Branka Ćupić", a povodom obilježavanja 15 godina postojanja ove Fondacije.
Povelje je dobitnicima uručila Olivera Gošović, članica Upravnog odbora Fondacije, a plakete s Ćupićevim likom, rad vajara Sveta Radovića, uručio je književnik Budimir Dubak.
Na početku se prisutnima obratila ispred Fondacije Milica Kralj, potpredsjednica Udruženja književnika Crne Gore, čiji je Ćupić takođe bio član. Riječ je o posebnoj nagradi, kaže Kralj, jer, Miodrag Ćupić bio je jedan od rijetkih književnika iz Crne Gore koji je bio cenzurisan u vrijeme socijalističkog režima, a zvog svog romana "Jadi Gorčina Petrovića". Kako kaže, on se u tim vremenima usudio da kaže istinu, da ukaže na ideološki teror. Ovaj roman donio mu je i sudsku kaznu, potom je bio fizički uništavan, a da bi potom doživio da bude uvršten u red antologijskih crnogorskih romanesknih ostvarenja.
– Ova nagrada nije samo odavanje počasti vama, dobitnicima, već je podsjećanje na klasika naše nacionalne, srpske i crnogorske književnosti, već i prvog pedagoga gitare u Crnoj Gori, Miodraga Ćupića - rekla je Kralj.
Pjesnik Andrija Radulović, takođe se osvrnuo na sudbinski značaj ovog romana u Ćupićevom ne samo stvaralaštvu, već i životu. Ističe da je Ćupić bio totalni pisac, a kojeg je uvažavao ne samo kao stvaraoca, već i kao prijatelja koji mu je pružao podršku. On je ukazao i na činjenicu da su Ćupića tokom života mnogi ljudi razočarali. Ipak, navodi Radulović, sve ono što je Ćupić ostavio kao pisano svjedočanstvo o tom vremenu i tim ljudima, navodi Radulović, tražio je da se uništi, što su po njegovoj posljednjoj želji i učinili Šćepanović, Gošović i on. Ćupićev uspjeh, pak, navodi Radulović, otkriva se kada se pogleda ko je sve dosad dobio književnu nagradu s Ćupićevim imenom. Pisac će, kaže, dobiti i svoju ulicu, i na taj način nastaviti da živi s nama.
– Mijo Ćupić ostaje da živi s nama ostavljajući svijetle tragove u umjetnosti - kaže Radulović.
Gošović je podsjetila da se ove godine obilježava 15 godina Fondacije, a 14 godina od smrti Miodraga Ćupića, iskazujući zahvalnost svima koji učestvuju u čuvanju uspomene na njega i njegovo djelo.
– Miodrag i Branka - Beba Ćupić su primjeri čovječnosti i u književnosti i van književnosti, i primjer kako se ljudski odnosi na pravi način grade - rekao je Perivoje Popović, ističući da je Ćupićev prozni opus po snazi i značaju ravan djelu Franca Kafke.
Prof. dr Tomić istakla je da je za nju ovo izrazito značajno priznanje, jer Ćupić je bio jedna blaga duša, izuzetan intelektualac, čovjek kulture, čovjeku koji je uvijek pažljivo birao riječi i s posvećenošću se obraćao ljudima.
– Ovo priznanje osvijetlilo je zaista jednu figuru u književnosti, ličnost u književnosti, koji je jedan od stubova srpske književnosti, crnogorske književnosti, kada kažem jedno i drugo, onda mislim na stvaralaštvo nastalo na srpskom jeziku, koji je i iz porodice, koja je iznjedrila još jednog od naših stubova u očuvanju srpske ćirilice i pisma i književnosti na ovom jeziku, a to je dr Drago Ćupić, lingvista. Ovo priznanje, koliko nama čini čast, toliko i vraća našu misao na jednog velikog stvaraoca kojim može da se ponosi južnoslovenska književna tradicija 20. vijeka - istakla je dr Tomić.
Samolov je istakla da je čast što je prepoznata kao osoba dostojna priznanja koje nosi ime Mija Ćupića., navodeći da je on bio stvaralac koji se izdvajao od drugih književnika po svom osjećaju za mjeru, svojoj odmjerenosti i skromnosti.
– Ćupić je bio skroman u svemu osim u svom znanju i obrazovanju. Zato je svaki susret s njim obogaćivao, bez obzira da li je riječ o književnosti ili muzici, pa čak i novinarstvu - rekla je Samolov, urednica Redakcije za kulturu "Dana", dodajući da se trudila i trudi da se i danas u novini njegovom djelu obezbijedi visoko mjesto koje zaslužuje i zauzima.
Prof. dr Golović, prisjetio se svojih druženja s Ćupićem, kao i činjenicom da je bio počastvovan da napiše recenziju za jednu njegovu knjigu, a da kasnije bude član žirija za dodjelu nagrade s njegovim imenom.
– Bez Ćupićevog literarnog stvaralaštva ni crnogorsko književno nebo ne bi bilo tako sjajno i zanimljivo kao što je s njim - rekao je Golović.
Pjesnik Spasoje Bajović ovom prilikom govorio je svoju pjesmu Ćupiću u čast, navodeći da ova nagrada obavezuje jer je riječ o piscu čije je djelo gorjelo u vatri, ali je voljom sudbine i na radost čitalaca poptu Feniksa se vratilo na velika vrata književnosti. Nagrada ga obavezuje i motiviše da i dalje istraje na putevima ljudskog saznanja i ljudskih vrijednosti u traganju za čovjekom i istinom, naglasio je Bajović.
