Manifestacija "Dani Mitropolita Amfilohija" završena je sinoć u kripti podgoričkog Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja uručenjem književne nagrade "Izviiskra Njegoševa" književniku Gojku Đogu. Nagrada čiji osnivači su Eparhija budimljansko-nikšićka i modna kuća "Mona", a nosi ime po prvobitnom nazivu Njegoševog epa "Gorski vijenac". Nagradu su književniku uručili mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i Uroš Momirović. Nagrada se dodjeljuje svake druge godine za najbolju knjigu, sabrana ili odabrana djela, i za životno djelo autora, na srpskom jeziku, bez obzira na teritoriju gdje je nastala. Đogu je nagrada "Izviiskra Njegoševa" pripala za životno djelo.
O nagradi je odlučio žiri u sastavu: akademik Matija Bećković, predsjednik, i članovi Milutin Mićović, prof. dr Ranko Popović, prof. dr Dragan Stanić i Dragan Hamović, na sjednici u Beogradu 25. aprila ove godine.
Nakon obrazloženja, koje je pročitao glumac Pavle Ilić, koji je i vodio svečanost, prisutnima se obratio akademik Bećković, ističući primjerenost redosljeda da se ime dobitnika nagrade proglasi u Beogradu, a da mu nagrada bude uručena u Crnoj Gori, u lučindanske dane. "Jer, iz istog pepela izvile su se iskre Svetog Petra Cetinjskog, Lovćenskog Tajnovidca i moračkog jasnovidca", pojasnio je Bećković.
– Jer, šta je Njegoš ako nije izviiskra, i šta su dosadašnji dobitnici nagrade "Izviiskra Njegoševa" ako nisu izviiskre Njegoševe koje su nas u tami našeg vremena obasjale - rekao je Bećković. Podsjećajući na hod Đoga i njegove poezije, koji su zajedno bili osuđivani u vunenim vremenima, Bećković je dodao da se čini da ta vunena vremena još traju.
– I da nije bio rođeni pjesnik, Đogo bi to postao sjedeći na crnoj klupi, pridružujući se najvećim pjesnicima koje nam je darovala Hercegovina na čelu sa knezom pjesnika koji je prvi podigao spomenik Njegošu u Trebinju - rekao je Bećković, naglašavajući da Đogu ova nagrada pripada i zbog njegove moralne visine i duhovnog čojstva i junaštva.
Književnik i književni kritičar Dragan Hamović naveo je, između ostalog, da se Đogo ubraja u pjesnike koji smatraju bitnim zadatkom da posvjedoče istinu, ma koliko gorka i surova bila, nego da izmišljaju odsutnu ljepotu. Ističe i da je Đogo ostao dosljedan moralnim principima.
– Dosljednost i sabranost, bez množenja riječi, bez množenja lirskih naslova, ključne su odrednice lirskog portreta Gojka Đoga - kaže, između ostalog, Hamović.
Publici se obratio i laureat nagrade "Izviiskra Njegoševa", Gojko Đogo. Napominje da je Njegoš u cijelosti, i kao pjesnik i kao državnik, bio najblistavija iskra u osam vjekova poslije osam vjekova nakon Svetog Save na našem nacionalnom ognjištu.
– Ta iskra kao zublja sijeva kroz kosmičko prostranstvo i njene životvorne varnice neprestano isijavaju iz Njegoševog pjesničkog djela i mišljenja o čovjekovoj sudbini i njegovom mjestu u kosmosu. Misao je luča svijetla, iskra božanskog u čovjeku, jedina veza između njegovog nebeskog bića i njegove zemaljske egzistencije - rekao je Đogo, dodajući da Njegoševa izviiskra ne stremi samo ka nebu, već zaranja i u mitsku dubinu i nacionalnu istoriju.
U programu je učestvovao hor "Sveti apostol i jevanđelist Marko" kojim diriguje mr Ljudmila Radović, guslar Miladin Anđelić i mješovita pjevačka grupa ANIP "Đurđevdansko kolo".
Коментари (0)
Оставите свој коментар