
Veče sjećanja na Janka Brajkovića, književnika, osnivača i direktora ITP "Unireks", jednog od najvećih izdavača na eks-Ju prostoru, održano je prije dvije večeri u Podgorici, u organizaciji Udruženje književnika Crne Gore. Ovaj pjesnički pomen (kako ga je nazvala pjesnikinja Milica Kralj) održan je u prisustvu porodice Janka Brajkovića, koji će nastaviti izdavačku djelatnost koju je Janko započeo.
Brajković je bio i nekadašnji predsjednik UKCG i Saveza pisaca Jugoslavije, organizator nekih od najuglednijih književnih manifestacija, kulturni poslenik čija su vrata uvijek bila otvorena svakom piscu koji je želio da objavi svoj rukopis, kazao je predsjednik UKCG Novica Đurić.
Brajković je bio istinski afirmator knjige i savremene književnosti, pisac i izdavač koji je prvi donosio i njegovao nove kulturne tokove u nas, kazao je on. Svojim izdavačkim pregalaštvom, Brajković je našoj kulturi i piscima poklonio neprocjenjivu biblioteku, kojom sada hodaju naši pisci, koji su zahvaljujući njemu u našim domovima. Tako čine odvažni ljudi, koji znaju šta je vrijedno da ostave iza sebe, kazao je Đurić.
Brajković je, kao i svi oni koji nisu željeli da kleknu pred vlastodršce, kao ljudi od časti i dostojanstva pokazao da je najbolja, najveličanstvenija Crna Gora ona Crna Gora literature, umjetnosti, a ne partijskih dokumenata i stavova, kazao je Đurić.
– Brajković je branio i živio Crnu Goru Njegoša, Sv. Petra Cetinjskog, Marka Miljanova, Stefana Mitrova Ljubiše, Matije Bećkovića, Ranka Jovovića.., onih koji su svako slovo posvetili Crnoj Gori. On je u temelje Crne Gore ugradio literaturu, ugradio ozbiljnu misao, ne samo piscima, samo se prisjetite svih monografija kulturno-istorijskih koje je Brajković štampao, i koje prije njega niko nije objavio, pa čak i onu "Crna Gora", o državi u koju se neki zaklinju. Janko se nije zaklinjao, on je državu svoju ljubio djelima. Bio je i ostao veliki gospodin Crne Gore – poručio je Đurić.
"Knjigotvorac ili institucija književnosti i kulutre" naslovila je svoj književni pomen Janku Brajkoviću urednica tribine "Riječ" pjesnikinja Milica Kralj, navodeći da je on "na sveukupnom prostoru srpskog jezika, srpske književnosti i regionalnog izdavaštva - u trajne, postojane i nerazrušive temelje ugradio i vlastitu postojanu i tvrdu riječ".
Brajkovićeva izdavačka djelatnost je nezaobilazno vrijednosno svjedočanstvo u raznorodnim književno-teorijskim kretanjima, ali i pokazatelj vremena u kome je nastajalo.
– Danas kad samo prelistamo stranice književne zadužbine koju je Janko stvorio, pored ogromne žalosti i tuge što više nije sa nama, osjećamo i ponos što smo mi bili njegovi prijatelji i autori koje je njegova izdavačka kuća objavljivala i što smo svi skupa graditelji jednog nerazrušivog hrama - hrama književnosti, sazdanog od izabranih riječi – kazala je Kralj, naglašavajući da je otišao "apsolutni književni posvećenik, čovjek u čijem biću je treperila vječna knjiga svemira".
Janko Brajković je bio institucija u kulturi, naglasio je prof. dr Dragan Koprivica, dodajući da je uz neznatan broj saradnika utemeljio čitave kulturne svečanosti u Crnoj Gori koje su mnogi imitirali. Ime Janka Brajkovića u prošlim decenijama otvaralo je mnoga vrata.
Bio je nesebični saradnik na planu afirmacije knjige i književne riječi, pri čemu, što posebno krasi njegov pristup umjetnosti, nikad nije dijelio pisce na ove i one po političkoj pripadnosti. Objavljivao je djela stvaralaca svih političkih opcija, pritom se isključivo vodeći vrijednošću rukopisa, istakao je Koprivica.
On je podsjetio da je Brajković kreativnu energiju usmjeravao u dva pravca – na pisanje poezije, uz više objavljenih knjiga, a potom na afirmisanje izdavaštva, u slavu knjige. O njegovoj poeziji pisali su brojni kritičari, među njima i čuveni akademik Novo Vuković. Kao izdavač, napomenuo je Koprivica, Janko Brajković je ostavio neizbrisiv trag kulturnog poslenika, čije ime ostaje da traje u vremenu.
On je konstatovao da Brajković ne bi mogao biti sav predan kulturi na balkanskom prostoru da nije iza sebe imao porodicu punu poštovanja prema njemu i njegovoj fascinaciji kulturom, a koja će sada ponijeti Jankovu duhovnu štafetu.
Irena Brajković Stevović, Brajkovićeva kćerka, čitala je poeziju svog oca i na kraju u ime porodice, supruge Nade i djece Natalije i Marka, kao i rodbine, biranim riječima zahvalila Udruženju književnika na organizaciji književnog pomena, kao i brojnoj publici koja je ispunila Plavu salu Srpske kuće u Podgorici. Vukić Garo Brajković pročitao je svoje pjesme posvećane bratu Janku.
S.Ć.