<p>Детаљ с вечери посвећене Његошу у БЗС</p>

Detalj s večeri posvećene Njegošu u BZS / -foto: biblioteka za slijepe crne gore

Njegoš je snažan temelj na koji se možemo osloniti

Njegoševa zaokupljenost fenomenom laži kretala se od objelodanjivanja njene funkcije u psihologiji i karakteru pojedinca, preko učešća u kolektivnoj svijesti i društvenom životu naroda, do izdizanja ovog antipoda istine na nivo univerzalije, koja važi za kosmičko ustrojstvo, sve narode i cijelu ljudsku istoriju - kaže Dubak

Dan rođenja crnogorskog pjesnika, vladara i vladike Petra II Petrovića Njegoša, 13. novembar, ove godine drugi put u istoriji biće obilježen kao državni praznik. U susret tom događaju i obilježavajući jubilej - 210 godina od Njegoševog rođenja, u Biblioteci za slijepe predstavljeno je novo audio izdanje "Gorskog vijenca" u produkciji ove ustanove. Publika je mogla čuti inserte u interpretaciji glumca Jovana Dabovića. Produkciju potpisuje Vladimir Jovović, a postprodukciju Slobodanka Grdinić.

Bila je ovo ujedno i prilika da još jednom bude sagledan značaj koji Njegoševo djelo danas ima i koje zauzima u istoriji, kulturi i društvu Crne Gore.

Direktor Biblioteke mr Božidar Denda naveo je da se na ovaj način priključuju proslavi praznika, Njegoševog jubileja, ali i obilježavaju 18 godina od osnivanja Biblioteke.

– Ovo su teška vremena i u njima se najbolje vraćati izvoru i temelju, a vladika Rade je zasigurno dovoljno snažan temelj na koji se možemo osloniti - rekao je Denda.

Naš kulturni obrazac, a ne samo nacionalni ili moralni

Mr Aleksandar Ćuković, programski urednik Biblioteke, navodi da se djelo Petra II Petrovića percipira kao neiscrpno vrelo fundamentalnih doživljaja o biću našeg naroda, njegovom istorijskom opredjeljenju, ali i kao djelo koje determiniše budućnost. Ističe i da je Njegoš naš kulturni obrazac, a ne samo nacionalni ili moralni.

– Empirijski možemo ustvrditi da Njegoš jeste naš kulturni obrazac upravo zbog pečata koji uspijeva da utisne u sve sfere: književnosti, umjetnosti, vjere, nauke, filozofije, politike, prava, običaja, svakodnevice, tradicije, ideologije, ali i popularne kulturne i njoj sličnih derivata - kaže Ćuković.

Na kraju, o paralelama Njegoševog "Gorskog vijenca" sa savremenim trenutkom, kroz razmatranje fenomena laži, govorio je književnik Budimir Dubak. Fenomen laži, kaže on, u ovom spjevu se manifestuje u više oblika i kroz nekoliko likova. Zanimljivo je zapažanje da Njegoš tačno detektuje kako laž funkcioniše, neposredno ili implicitno, kao i koju ulogu ima u društvu tog doba, i koliko joj se uprkos očiglednim činjenicama, a zbog patrijarhata, najčešće moraju pokoravati žene.

– Autoritetom sile laž se promoviše u istinu. Ovaj obrazac je, što ćemo kasnije vidjeti, podignut na nivo fundamentalnih društvenih odnosa u Crnoj Gori - kaže Dubak, dodajući da se u spjevu laž gradira, a manifestuje zavisno od profesionalne, polne ili vjerske pripadnosti. Pritom, dodaje Dubak, Njegoš uvijek "prokrijumčari" i ideje sa dominantno političkom konotacijom, potcrtavajući i opsjenarska svojstva koja laž ima, bilo da je potekla od nas ili od drugog.

– Njegoševa zaokupljenost fenomenom laži kretala se od objelodanjivanja njene funkcije u psihologiji i karakteru pojedinca, preko učešća u kolektivnoj svijesti i društvenom životu naroda, do izdizanja ovog antipoda istine na nivo univerzalije, koja važi za kosmičko ustrojstvo, sve narode i cijelu ljudsku istoriju. U ovo ćemo se uvjeriti čitajući cjelokupno Njegoševo djelo, od raznih proznih djela, preko kosmičkog spjeva "Luča mikrokozma", "Gorskog vijenca" do "Šćepana Malog". Sve nam to otkriva vječnu aktuelnost vanremenog genija Njegoševog - zaključuje Dubak, koji je potom odgovarao na pitanja publike.

Ž.J.