
Okrugli sto na temu "Jovan Dučić – povratak velikog pjesnika i diplomate" održan je u Biblioteci za slijepe Crne Gore, povodom obilježavanja 150 godina od njegovog rođenja, ali i osvjetljavanja dosad slabije poznatog vidokruga njegove misaone i rodoljubive poezije, proze i publicistike, kao i intelektualnog i diplomatskog djelovanja. Zbog ideoloških razmimoilaženja Dučićevo djelo je prećutkivano nakon Drugog svjetskog rata u socijalističkoj Jugoslaviji. No, taj dio opusa i života diplomate i pjesnika vraća se na scenu `90-ih godina prošlog vijeka, kroz publikovanje knjiga i spisa, ali i povratkom njegovih zemnih ostataka iz SAD-a 22.10.2000. godine u Trebinje.
Na tom putu, "boravio" je i u Crnoj Gori, u podgoričkom Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja, posjetivši i Danilovgrad i Nikšić.
Učesnici okruglog stola bili su književnici i književni kritičari Milica Kralj, Budimir Dubak i Perivoje Popović, kao i publicista Jovan Markuš. Obratio se i mr Božidar Denda, direktor Biblioteke za slijepe, ističući da Dučićevo stvaralaštvo prevazilazi usko nacionalne okvire, smještajući ga u rang svjetski značajnih poeta. Uvodnik je održao mr Aleksandar Ćuković, urednik programa u Biblioteci za slijepe, navodeći da se organizovanjem ovog stola i oni pridružuju obilježavanju jubileja.
– Jovan Dučić, čovjek koji pripada redu najznačajnijih književnih stvaralaca nove srpske književnosti, čijoj je opštoj vrijednosti svojom poezijom i prozom u mnogome doprinio, u kojoj je ostavio dubok trag, a njegovo je djelo izvršilo veliki uticaj na niz generacija pjesnika 20. vijeka - rekao je Ćuković.
On dodaje da ga je književna kritika, ne bez razloga, prozvala "knezom srpskih pjesnika". Tu titulu, dodaje on, odbranio je Dučić visokim estetskim mjerilima, samokritičnošću i potpunom predanošću na putu do traženja savršenstva.
Milica Kralj je dala sveobuhvatnu sliku ne samo Dučićevog stvaralaštva, već i njegovog života, tokom kojeg je, kako je istakla uvijek na umu imao i interes srpskog naroda i srpske kulture. To se, po njoj, možda najbolje ogleda u nazivu njegove knjige "Vjerujem u Boga i u Srpstvo", koja je i načelo kojim se rukovodio, a koji mu režim nakon Drugog svjetskog rata nije oprostio.
– Pjevao je sa svijetle nebeske čistine, svijetlećim buktinjama u tmini, osvijetlivši i uznijevši u svere visoke etičnosti i estetike srpski duhovni prostor, ali i srpsko stradanje, patnju i žrtve, politički ideolozi mu nisu oprostili toliku ljubav prema rodu i nacionalnu samosvijest - rekla je, između ostalog, Kralj.
Perivoje Popović odlučio se na esejistički način prikaza Dučićevog stvaralaštva, objedinjenog u kazivanju koje je naslovio "Samo buktinjama Dučić zbori kroz tmine".
On se, pored ostalog, fokusirao na temu slobode prisutnu u Dučićevom stvaralaštvu. Jer, ističe, buktinju slobode koja razgoni tmine, Dučić je znao da razgori, a jer je bio svjestan da nam je potrebno svjetlosti, navodi Popović.
– Jedna od zvijezda koja nam neprestano iz trebinjske Gračanice šalje svoj sjaj, i pomaže nam da se vratimo ljudskoj svjetlosti u sebi i da je šaljemo iz sebe, da spoznamo istinu i slobodu, jeste Dučić. A, njegova "Himna pobednika" je ona tačka Dučićevog stvaralaštva koja mu daje za pravo da u nebeskom carstvu poezije sjedi pored Njegoša - rekao je Popović, između ostalog.
Na početku i na kraju, publika je imala priliku da čuje i stihove Jovana Dučića.
Ž.J.