Rođen je u 20. septembra 1954. godine u Beranama. Preminuo je 26. aprila u Podgorici.
Prvu zbirku pjesama "Druga strana ponoći" objavio je 1978. godine, slijede "Plastična operacija", "Ludost opšte prakse", "Privilegija smrti", "Smrt i kompanija", "Čizma za Ahilovu petu", "Pravoslavni potpis časti", "Otvoreni prelom duše", "Čuj moj krik, Gospode", "Duhovno putovanje i milost Oca Sveotaca", "Transplantacija duha i duše", "Vrisak leptira", "Osveta hiperborejskog sunca".
Prvi roman objavio je 2005. godine "Svjetlosni izaslanici", "Kakava raskošna praznina Žana-Marija", "Zli put bez povratka", "Zli put nacionalista", drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje "Izaslanici Oca Sveotaca", "Bijeli anđeli" i knjige kratkih priča "Slika Elizabete Bergam", "Monotonija haosa", "Seoba snova".
Djurić: Poezija i rok muzika, dvije neizbrisive vertikale istinskog zaljubljenika umjetnosti
- Pjesnik, romanopisac, novinar Veselin Veja Lazarević podario je svoju dušu Gospodu i u negovom carstvu pridružio se pleadi usnulih pisaca Udruženja književnika Crne Gore. Lazarević je bio jedinstveni pjesnik nota koje su utkane u sve njegove pjesničke knjige. Vjerovao je u poeziju i rok muziku, dvije neizbrisive vertikale istinskih zaljubljenika umjetnosti.
Larazević je bio čovjek koji, i na javi i u snu, nije dao mira nemiru, već iskazivao svojevrsnu mističnost glasom i pojavom, pa će to i biti osnovna nit njegovih knjiga. Najavio je to davne 1978. godine zbirkom poezije „Druga strana noći”.
Svoj životi trag zavješato je naslovima knjiga – „Druga strana noći”, u kojoj je stvarao svoje likove i povjeravao se Gospodu, zatim, „Duhovno putovanje i milost sveotaca”, „Transplantacija duha i duše”, i „Izaslanici Oca sveotaca”.
I on je bio izaslanik za svoju boemsku, rokersku i pjesničku bratiju kojima je sve zamjerio a potom po sto puta oprostio. Kada bi grijeh prepoznao Gospodu bi se ispovijedio kako bi se njegova duša bezgrešna priklonila jedinoj zvijezdi koja pripada samo boemima i pjesnicima. Ćuje se njegova najmilija rok melodija i poezija s kojom ga ispraćamo u carstvo usnulih pjesnika - kaže Novica Đurić, predsjednik UKCG, povodom smrti Lazarevića
O liku i djelu Lazarevića pisale su njegove kolege pjesnici, članovi Udruženja književnika Crne Gore, ali i književni kritičari.
- Podsmijevajući se ustaljenim vrijednostima, rušeći ih i ružeći tom svemoćnom i samorazarajućom ironijom, Lazarević zapravo kazuje svoje shvatanje slobodnog pjevanja – zapisala je pjesnikinja Milica Kralj, u knjizi "Ko je ko u kulturi Crne Gore", koju su pripremili Budislav Kralj i Novak Vukčević.