Ovogodišnja, 9. "LiTeritorija" u organizaciji Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" počela je 16. juna. Moto ovogodišnjeg festivala bio je "Književnost nakon AI-ja: nove književne prakse". Festival je ove godine uvršten u programe manifestacije "Podgoričko kulturno ljeto".
Kako stoji na zvaničnoj Fejsbuk stranici KIC-a, "LiTeritorija" se već godinama unazad profiliše kao značajan regionalni prostor dijaloga, promišljanja i prezentacije savremenih književnih tokova.
Tema - "Književnost nakon AI-ja: nove književne prakse", svojevrstan je poziv na preispitivanje promjena koje ubrzani razvoj digitalnih tehnologija i vještačke inteligencije unosi u književno stvaralaštvo, ali i u sam čin čitanja, interpretacije i doživljaja književnog djela. U vremenu kada se granice između tradicionalne poetike i tehnoloških alata sve češće brišu, "LiTeritorija" je ponudila prostor u kojem se ti procesi analiziraju i kritički propituju.
Otvarajući festival, direktorica KIC-a, Aida Batilović, istakla je da je "LiTeritorija'' pokrenuta sa željom da bude jedan od prostora gdje se književnost regiona ne samo predstavlja, već i dublje razumije i međusobno povezuje. Danas je važna "književna teritorija" u našem gradu i ove godine dio je manifestacije "Podgoričkog kulturnog ljeta". Batilović je naglasila važnost sagledavanja književnih tema u svjetlu savremenog trenutka, jer jedino tako, kako je navela, književnost može ostati vitalna, kritična i živa.
U skladu s tim promišljanjem, prve večeri festivala organizovan je razgovor i čitanje na kojima su učestvovali priznati autori, kritičari i urednici: Ivana Dražić, Nedžad Ibrahimović, Melida Travančić i Vasko Raičević, dok je razgovor moderirao Vladimir Arsenić, književni kritičar i teoretičar. Diskutovalo se o transformacijama književnog jezika, eksperimentalnim praksama mlađih autora, etici pisanja u digitalnom dobu, te promjenama koje nove tehnologije donose u dinamiku odnosa autor-tekst-čitalac.
Ovogodišnja "LiTeritorija" okupila je relevantne učesnike iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, potvrđujući prvenstveno svoju otvorenost prema različitim poetikama, generacijskim senzibilitetima i teorijskim okvirima. Deveto izdanje zamišljeno je i da ukaže da književnost iako izložena snažnim društvenim i tehnološkim promjenama, ne prestaje da bude prostor slobode i otpora, kao i suptilnog preispitivanja svijeta koji se ubrzano mijenja.
