Radunović je takođe podsjetio na ovogodišnju temu crnogorskog paviljona – TERRAM INTELLIGERE: INTERSTICIJUM (Razumjeti zemlju), koja sugeriše da o arhitekturi treba razmišljati u širem kontekstu, koji uveliko prevazilazi okvire građevinske discipline, te dobija simboličku dimenziju mosta, veze između čovjeka i prirode, prošlosti i budućnosti, nauke i umjetnosti.
Napominjući da ovaj projekat nije samo umjetnički i naučni poduhvat, već poruka o odgovornosti i povezanosti, Slaven Radunović je sa venecijanskog Bijenala uputio poruku da, bez obzira na granice koje nas dijele, svi dijelimo istu zemlju, te da je razumijevanje zemlje ključ čovjekovog opstanka.
- Osim ministra Radunovića, skupu su se obratile i kustoskinja nastupa, dr Miljana Zeković i Mirjana Đurišić, komesarka crnogorskog nastupa na Bijenalu. Kustoskinja Zeković je istakla da se u srcu priče na kojoj se zasniva koncepcija ovogodišnje izložbe nalazi međa - tradicionalna suvomeđa, ali u čijim pukotinama buja život - mikroorganizmi koji stvaraju sopstvene arhitektonske kreacije, komuniciraju, prilagođavaju se i evoluiraju. Dr Zeković je crnogorsku prezentaciju opisala kao spoj biologije i tehnologije, tradicije i inovacije - model za nove načine građenja, razmišljanja i povezivanja, pomak prema kolektivnoj inteligenciji - navodi se.
Đurišić je poručila da su jedinstveni reljef i tlo Crne Gore potvrda da najplodnija zemljišta nastaju na pukotinama, ali i da pukotine nisu praznine, već prolazi ka novim mogućnostima.
U tom smislu je podsjetila da je misija i dužnost arhitekata i svih neimara ovih prostora, ali i donosilaca odluka, da budu čuvari međa i da ih pretvaraju u mjesta susreta, dijaloga i transformacija.
