Са промоције / -Милован Нововић

Riječi putuju kao i ljudi

Knjiga "Novopazarski zapisi" - rječnik govora Novog Pazara iz 1734. godine, autora Sima Budmanija iz Dubrovnika, a koju je za štampu priredio Elijas Rebronja, promovisana je u rodnoj kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju

O ovom djelu govorili su profesor i priređivač knjige Elijas Rebronja, istoričar Redžep Škrijelj, direktor JU "Ratkovićeve večeri poezije" Kemal Musić i v.d. direktora Centra za kulturu Edin Smailović.

Rebronja je izrazio zahvalnost Ratkovićevim večerima poezije na prepoznavanju važnosti ovog djela i kazao da se riječima počeo baviti još u studentskim danima.

– Ideja da se bavim ovim "Novopazarskim zapisima" javila se davno, još tokom studiranja, a tada se često pominjao Simo Budmani, čak su Vuk Karadžić i Đuro Daničić koristili taj materijal u svojim rječnicima. Mislim da je rječnik sa 650 riječi koji smo pronašli, sigurno imao na hiljade riječi, a zašto je nestao i zašto je to neko sklonio, pitanje je nauke, politike, ili problema bavljenja jezikom - istakao je Rebronja.

Kako je u zapisima bilo oko 650 riječi, kako kaže, namjerno je ostavio oko 200, jer smatra da mladi studenti književnosti treba da nastave da se bave ovim i uopšte izučavanjem jezika.

– Ostavljam da sami pogledate ove riječi i iz njih vidite kako su ljudi nekada živjeli i čime su se bavili, kako su se bavili kulturom i poezijom, čak i u to vrijeme, možda više nego danas - poručio je Rebronja.

Pravi podvig napraviti ovakvu knjigu

Škrijelj je kazao da je ovo prvo leksikografsko djelo koje je u 18. vijeku dobio Novi Pazar.

– Iako se radi o djelu iz 1734. godine, govori mnogo o njegovom pozicioniranju na mapi gradova u kojim je bila razvijena živa trgovina. Imao je namjenu da posluži trgovcima koji su ili slabije poznavali slovenske jezike ili italijanski i isključivo je namijenjen onim ljudima sa kojima su dubrovački trgovci primarno komunicirali - istakao je Škrijelj i dodao, da je pravi podvig napraviti jednu ovakvu knjigu.

Musić je kazao da "prepoznajemo riječi koje su se koristile u mnogim sandžačkim gradovima i to je dodatna vrijednost ove knjige".

– Zahvaljujući jeziku saznajemo običaje, način života i druge osobenosti određenog naroda i prostora - kazao je Musić. Dodao je da među ovim riječima svakako ima onih koje više nisu u upotrebi i prijeti im povlačenje pred modernim izrazima i slengovima, ali, kako navodi, uprkos tome u ovim arhaičnim riječima oslikana je izražajnost, život i dinamičnost ljudi sa ovih prostora.

Smailović je kazao da riječi putuju, kao i ljudi, a miješanje različitih naroda i civilizacija, doprinosi bogatstvu jezika.