Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) državnim budžetom je za 2026. opredijeljeno oko 82.000 eura manje nego 2025. godine, odnosno 1.453.500 eura. Uprkos smanjenju finansija, institucija će funkcionisati i realizovati nacionalne i međunarodne programe, kaže direktor MSUCG dr Vladislav Šćepanović. Ova ustanova je protekle godine pažnju javnosti privlačila kvalitetnim izložbama, ali jednako i napisima u medijima koji su dovodili u pitanje njeno poslovanje.
– Za programe i projekte u 2026. godini biće izdvojeno 540.000 eura, što predstavlja direktne troškove programa. Kada se tome pridodaju i indirektni troškovi koji podržavaju realizaciju programa, dolazi se do ukupnog budžeta koji se sagledava kao programski orijentisan – kaže Šćepanović, dodajući da strateško opredjeljenje Muzeja ostaje jasno - najveći dio sredstava usmjerava se na programske aktivnosti, produkciju izložbi, međunarodnu saradnju, edukativne programe i predstavljanje Crne Gore na najrelevantnijim svjetskim manifestacijama savremene umjetnosti.
Direktor MSUCG dodaje da se program za ovu godinu oslanjaju na već uspostavljenu međunarodnu saradnju i dalji razvoj Muzeja kao relevantne kulturne institucije. Posebno ističe izložbu Sindi Šerman, jedne od najuticajnijih savremenih umjetnica, čiji opus predstavlja referentnu tačku globalne umjetničke scene. Ova izložba ima izuzetan značaj ne samo za Muzej, već i za ukupnu kulturnu javnost Crne Gore, dodaje Šćepanović, podsjećajući na aktuelnu izložbu renomiranog njemačkog umjetnika Maksa Nojmana. U nastavku godine, kaže, planirana je i izložba svjetski priznatog umjetnika Miroslava Balke. Nastavljaju realizaciju nacionalnog projekta "Crna Gora danas", kojim, kako kaže, Muzej sistematski gradi platformu za afirmaciju domaće scene, stvarajući institucionalni okvir za kontinuirano predstavljanje savremenog umjetničkog stvaralaštva u Crnoj Gori.
– Jedan od strateških prioriteta ostaje i predstavljanje Crne Gore na Venecijanskom bijenalu, najznačajnijoj međunarodnoj smotri savremene umjetnosti. Učešće na Bijenalu predstavlja kompleksan i odgovoran projekat nacionalnog značaja, kroz koji se Crna Gora ravnopravno uključuje u globalni umjetnički dijalog. Programska struktura za 2026. godinu jasno pokazuje da Muzej djeluje paralelno na dva jednako važna fronta – snažnoj internacionalizaciji i strateškom razvoju domaće umjetničke scene – kaže Šćepanović, podsjećajući da će ove godine Crnu Goru na Bijenalu u Veneciji predstavljati projekat Siniše Radulovića i Svetlane Racanović. Priprema i produkcija ovog projekta, kaže, zahtijevaju visok nivo organizacione i profesionalne odgovornosti.
Krajem protekle godine Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na usklađenost poslovanja s propisima za 2024. godinu. Zanimalo nas je na koji način su riješili ili će riješiti pitanja koja je DRI pokrenula.
Kako kaže Šćepanović, DRI je sprovela reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja Muzeja za 2024. godinu.
– Važno je precizirati da je mišljenje na finansijski izvještaj uslovno, sa jednom preporukom koja se odnosi na način kontiranja, dok se negativno mišljenje odnosi na usklađenost poslovanja sa propisima. Revizijom nije utvrđeno nezakonito trošenje sredstava niti bilo kakva zloupotreba u poslovanju. Preporuke se dominantno odnose na proceduralne i sistemske aspekte, prije svega na potrebu dodatnog jačanja sistema unutrašnjih kontrola. Muzej je u potpunosti sarađivao sa revizorskim timom, a DRI je dala saglasnost na Akcioni plan za realizaciju preporuka. Planirano je da do 31. marta budu realizovane gotovo sve preporuke, te sa punim povjerenjem očekujemo izvještaj DRI o primjeni preporuka, koji će uslijediti nakon 23. juna – navodi Šćepanović. Dodaje i da je MSUCG osnovan 2023, i da je u kratkom vremenu paralelno razvijao ambiciozan međunarodni program i uspostavljao složene organizacione i finansijske procese.
– U tom kontekstu, preporuke DRI doživljavamo kao dio procesa institucionalnog jačanja i dodatnog unapređenja upravljačkih mehanizama – kaže Šćepanović.
Pitanje Savjeta ustanove izazvalo je polemike u javnosti. Trenutno, MSUCG funkcioniše bez ovog tijela, ači po tvrdnji Šćepanovića, u skladu sa Zakonom o kulturi, Statutom i internim aktima, a sve operativne i programske aktivnosti odvijaju se nesmetano.
– Tražili smo sjednicu Savjeta, ali nas je predsjednik obavijestio da je još u julu 2025. godine podnio zahtjev za razrješenje, te da zbog obaveza na fakultetu i drugih profesionalnih dužnosti nije u mogućnosti da obavlja ovu funkciju, uz očekivanje da će Ministarstvo kulture i medija u najkraćem roku riješiti pitanje formiranja novog Savjeta – kaže direktor MSUCG.
Na naše pitanje ko treba da oformi novi Savjet i u kojem roku, Šćepanović navodi da je to u skladu sa Zakonom o kulturi, resorno Ministarstvo kulture i medija, odnosno Vlada.
– Ministarstvo kulture i medija nadležno je da Vladi Crne Gore predloži članove Savjeta, dok Vlada donosi odluku o njihovom imenovanju. Formiranje Savjeta je od značaja za puni institucionalni kapacitet i kompletno funkcionisanje ustanove, te očekujemo da će ovo pitanje biti riješeno u okviru zakonskih procedura i u razumnom roku – navodi Šćepanović.
Ipak, kaže on, ne postoje rokovi za formiranje Savjeta kada je Zakon o kulturi u pitanju, što njemu otežava rad, i nada se, dodaje, da će novi Savjet u punom sastavu, dakle svih pet članova, biti postavljen što prije.
– Odsustvo Savjeta u formalnom smislu predstavlja otežavajuću okolnost u dijelu procedura koje zahtijevaju njegovo odlučivanje, ali ne zaustavlja rad institucije. Programske aktivnosti, međunarodne saradnje i strateški projekti realizuju se planiranom dinamikom. Institucionalna stabilnost i profesionalni kapaciteti zaposlenih omogućavaju da Muzej nastavi da djeluje odgovorno i efikasno – navodi direktor MSUCG Šćepanović.
