Filip Janković / -LAZAR RUZIC

Stalna potraga i potreba za napredovanjem

Ishodište likovnog izraza Filipa Jankovića je u razumijevanju i osjećanju prirode i slike. Jankovićev opus spada u ponajbolje primjere štafelajnog slikarstva u Crnoj Gori - kaže Ljiljana Karadžić

"O liku i djelu slikara Filipa Jankovića moguće je govoriti jedino u superlativu, cijeneći njegove godine, iskustvo i stvaralački naboj koji može biti uzet kao primjer izuzetne energije i volje za kreativnim razgovorom", rekla je mr Ivana Ćupić, direktorka podgoričkog Muzeja i galerija na preksinoćnjem otvaranju samostalne izložbe ovog likovnog umjetnika, a povodom njegovog 90. rođendana.

Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić podsjetila je da je Janković samostalnu izložbu u Modernoj galeriji podgoričkog Muzeja održao 2013. godine, dodajući da je rad na ovoj izložbi i saradnja sa slikarom bila izuzetno podsticajna i dragocjena.

Kako kaže ishodište likovnog izraza Filipa Jankovića je u razumijevanju i osjećanju prirode i slike. Jankovićev opus, dodaje, spada u ponajbolje primjere štafelajnog slikarstva u Crnoj Gori. Tim više, jer se u posljednjih 70 godina, a koliko traje i Jankovićeva karijera, likovna scena umnogome promijenila.

– Dosta je neobično na prvi pogled kada neko ko je dosljedan modernističkoj slici ostane svo vrijeme visoko pozicioniran, i to kao najkvalitetniji nivo naše likovne scene. S druge strane, to nije neobično. Jer Janković je tihi, posvećeni profesionalac koji ima izrazito etički odnos prema umjetnosti kao svojoj profesiji. Nikada ga nisu pretjerano zanimale ni društvene manifestacije, niti eksplikacije njegovog umjetničkog djela, nego je dosljedan svom umjetničkom kredu od početka do danas - rekla je Karadžić. Napominje da se tome mora dodati i da je Janković izuzetan erudita, širokih interesovanja, koji gaji duboku vezu s prirodom, što ukazuje i na složenost njegovog opusa, ali i njegove prirode.

Zaokret u radu nakon sedam decenija

Karadžić ističe i da je Janković kao i uvijek motivski dosljedan - pejzaži, mrtve prirode, portreti. Ipak, desila se i jedna zanimljiva promjena prošle godine.

– Janković se više okrenuo apstrakciji. Ono što mu je nekad bio prioritet u slici - harmonija, saglasje, čini se da je sada potisnuto u korist nekih drugih interesovanja koje on pronalazi na slici i nekih novih saznanja. Sada su slike skoro apstraknte ili se asocijativno nazire nešto figurativno ili ono što je bio motiv, i nastaje ekspresivna jezgra u centru slike, gdje faktura postaje vrlo važna, i to ne kao posljedica slikanja, već kao samostalan entitet koji nam omogućava da sliku i haptički možemo da odredimo - rekla je Karadžić.

Zanimljivo je, dodaje Karadžić, da postavku čine neki od Jankovićevih najranijih radova, akvarela iz 1950-ih godina, kao i slike nastale 2023. i 2024. godine. I tu se, dodaje ona, suprotno očekivanjima a s obzirom na umjetnikove godine, dogodilo iracionalno ubrzanje.

– Filip je prošle godine naslikao preko 100 slika, i isto tako i pretprošle. To je impresivna cifra i za nekog ko brzo slika i ko je u nekim mlađim godinama od njega - rekla je Karadžić, podsjećajući da Jankovićev rad može da se "smjesti" u koloristički ekspresionizam i intimizam.

– Razgovarajući s Jankovićem jedna njegova rečenica ostavila je na mene poseban utisak, a imajući u vidu da to kaže izvanredan majstor za kojeg više nema tajni po pitanju zanata i shvatanja umjetnosti, koji je dosegao sfere apsolutne slobode. Janković kaže: "Kada bih živio još 70 godina čini mi se da bih naslikao sliku kojom bih bio potpuno zadovoljan". To stalno traganje i potreba za novim saznanjima, i za napretkom, koja karakteriše Jankovića, isto to želim svima nama, kao i njemu da dalje traga i napreduje - rekla je Karadžić.

Izložba će trajati do 30. aprila.