Синановић, Бекташ, Маројевић и Бечановић / -НАРОДНА БИБЛИОТЕКА РАДОСАВ ЉУМОВИЋ
11/10/2025 u 11:07 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Sve su priče ispričane

O književnosti bi trebalo da razgovaraju čitaoci, koji niti su kritičari niti pisci. Jer, jedino glas čitaoca je bitan, kaže Bektaš

Podgorička Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" organizovala je panel diskusiju "Savremena književna kretanja - regionalni kontekst". Učestvovali su književnici i kritičari Igor Marojević, Elis Bektaš i Aleksandar Bečanović, a veče je moderirao Stefan Sinanović.

Kako je pojasnio Sinanović, jedno od centralnih pitanja jeste gdje je mjesto knjiženosti u današnjem svijetu, i ima li snagu da oblikuje mišljenje, ne samo kulturološko, već i socijalno-političko, da mijenja pogled na svijet, i da nas natjera na pojedinačno i kolektivno promišljanje.

Balans između recepcije djela i autora

A, kako pronaći balans između recepcije djela i autora, Marojević kaže da se još u antici znalo da onaj koji stvara značenje ne može da ga kontrološe.

– Knjiga se pojavi u nekom trenutku, u ovakvoj ili onakvoj društvenoj klimi i dobije neku recepciju koju ne bi imala da se pojavila nešo kasnije ili nešgo ranije. Nagrabusio sam recimo sa recepcijom knjige "Majčina ruka" o stradanju vojvođanskih Nijemaca, jer je tada Srbija donijela zakon o restituciji, i onda su neke desne novine pisale da su me platili Nijemci, i to sam imao ozbiljnih problema i provokacija - rekao je Marojević, ističući da zabrinjava nedostatak književne kritike i nedostatak profesionalnog pristupa.

Po Marojeviću, književnost jeste u krizi danas, ali, napominje, ovo nije prva kriza književnosti, podsjećajući na rečenicu da su sve priče ispričane, a koja se pojavljuje još u epu o Gilgamešu.

Bečanović, pak, smatra da je književnost danas najviše ugrožena, jer je sve manji kapacitet "konzumenata" da se odvoji vrijeme za knjigu. Po njemu, upitno je i da li će preživjeti i samo čitanje, jer je očigledno i da je čitalaca sve manje.

Bektaš ističe da je već sam naslov diskusije semantički problematičan, jer, mi danas u stvari i ne znamo što je književnost. Bavimo se, kaže on, njenom percepcijom u evropskom kontekstu kada je ona bila političko oružje, i kada ona dobija valorizaciju kroz kritiku. No, smatra on, o ovoj temi bi trebali da razgovaraju čitaoci, koji niti su kritičari niti pisci. Jer, jedino glas čitaoca je bitan, kaže Bektaš. On je istakao i potrebu da se definiše što se smatra regionom, regionalnom književnošću, postoji li nešto kao zajednički kulturni prostor.

image

Детаљ с панел дискусије

-НАРОДНА БИБЛИОТЕКА РАДОСАВ ЉУМОВИЋ

Bečanović je naveo da postjugolovensku književnost, samim tim i kulturni prostor, podržava ako je u pitanju saradnja. Smatra da bi bilo najbolje da se to samo iskristališe kroz estetske kriterijume.

– Pitanje kolektivnih paradigmi je upitno, jer je suštinski važan razvoj autorskih ličnosti i interesovanja - kaže Bečanović, dodajući se vječne teme uvijek moraju sagledavati iz vremena u kome obitavamo.

Bektaš se nadovezao na ovaj stav.

– Nama je potrebna književnost koja će suočiti sa izazovima ove stvarnosti - kaže Bektaš, dodajući da je književnost danas uglavnom kompromisna, i da često vodi računa o establišmentu i širokim masama, dodvoravajući im se.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
02. decembar 2025 12:02