PLAKAT ZA PREDSTAVU / -GRADSKO POZORIŠTE PODGORICA

Svijet u kome su naivnost i dobrota mana

Premijera predstave sa Dramske scene za djecu "Šuma" (14+), koja se realizuje u koprodukciji Opštine Kolašin, Korifej teatra iz Kolašina i Gradskog pozorišta Podgorica, biće održana u subotu, 28. februara u Centru za kulturu Kolašin, od 20 časova

Prvo igranje u Podgorici biće održano 5. marta u velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović".

Predstavu, za koju je tekst po motivima drame "Vuk u ljudskoj koži" napisao Đorđije Tatić, režirao je Andrija Rašović, a glumačku podjelu čine Marija Đurić, Dijana Dragojević, Milica Šćepanović i Marija Vlaović.

Scenografiju je uradila Smiljka Šeparović, kostime Marija Radusinović, video-rad Smiljka Šeparović i Andrija Rašović, a asistent kostimografkinje je Boris Ćalić.

Projekat "Šuma" finansijski je podržan na konkursu Ministarstva kulture i medija Crne Gore za pozorišnu djelatnost za 2025. godinu.

Direktorica Gradskog pozorišta Podgorica Sandra Vujović naglašava da se ovom premijerom nastavlja jasna repertoarska politika usmjerena na domaće autore i društveno relevantne teme, podsjećajući da je ovo potvrda njihove opredijeljenosti da sistematski otvaraju prostor novim glasovima i savremenim poetikama. "Šuma" je, dodaje, treći tekst crnogorskih autora na repertoaru Gradskog, nakon predstava "Lov na vepra" po tekstu Marije Sarap i "Raspored časova" po tekstu Petra Pejakovića.

Stilski specifičan teatar

Reditelj Andrija Rašović ističe da je bio izazov raditi na projektu koji se bavi ovom temom namijenjenoj tinejdžerima, jer se stilski bave specifičnim teatrom koji je dominantno u žanru horora i psiho-trilera sa magijskim elementima.

– Ne bavimo se pukom interpretacijom teksta, već pokušavamo da obuhvatimo neke teme koje su šire od samog konteksta predstave i likova koji su u njoj i da se pozabavimo društvom koje nas okružuje. Kad čovjek radi iskreno i sa povjerenjem, kako smo mi radili, vjerujem da će ta osjećanja doći do publike i da će otvorenog srca primiti ovu predstavu - istakao je Rašović.

Novi projekat donosi ozbiljan i promišljen autorski pristup osjetljivoj tematici, kaže Vujović.

– Inspirisana bajkom o Crvenkapi, "Šuma" ne pristupa poznatom narativu kao ilustraciji, već kao prostoru dekonstrukcije. Autorski tim preispituje arhetipove vuka, djevojčice i šume kao simboličkog prostora, razotkrivajući mehanizme predatorstva, manipulacije i nasilja koji se, iza bajkovite forme, prelamaju kroz savremeni kontekst. Ova predstava otvara jedno od najosjetljivijih i najčešće potiskivanih društvenih pitanja, pitanje zloupotrebe moći i tišine koja takve obrasce omogućava. Dekonstrukcijom poznate bajke, "Šuma" skreće pažnju na tabu teme o kojima se rijetko govori javno, a koje duboko oblikuju individualne i kolektivne traume. Autori ne nude jednostavne odgovore, već pozivaju publiku na suočavanje: ko je danas vuk, ko je Crvenkapa, a ko posmatrač koji bira da ćuti? Šuma tako postaje metafora prostora u kojem se gubi orijentacija, ali i mjesta u kojem je moguće pronaći glas, hrabrost i otpor – rekla je Vujović. Direktorica Gradskog je istakla i važnost koprodukcija.

Gdje odrastaju djevojčice

Glumica Milica Šćepanović ističe da "Šuma" postavlja pitanje gdje odrastaju djevojčice.

– S obzirom na to da su u glumačkoj postavi četiri žene različitih generacija mislim da je u ovom procesu bilo važno da svaka ponaosob izgovori neke stvari naglas, što je bilo i najvrjednije u ovom procesu. Pričamo o najosjetljivijem uzrastu od deset do 15 godina, što je važna razvojna faza za djevojčice. Kroz ovaj projekat smo željeli da skrenemo pažnju da sa mladim ljudima treba otvoreno pričati, da ne treba uljepšavati stvarnost, već da iznosimo istinu na vidjelo - navela je Šćepanović.

Važnost društveno angažovane teme ove predstave ističu i glumice Marija Vlaović, studentkinja IV godine studijskog programa Gluma, Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, kao i glumica Marija Đurić.

Predstava "Šuma", kaže Tatić, transformiše se u savremenu društvenu alegoriju, u kojoj motivi predanja postaju sredstvo za kritiku stvarnosti. Kroz ovu reinterpretaciju, "Crvenkapa" više nije samo bajka o djetetu i vuku, već o mladoj ženi u svijetu moći, o predatorima našeg vremena i o vječnoj borbi između naivnosti i kontrole:

– Šuma i naseljene sredine zamijenili su uloge. Na dječijim igralištima, parkovima, ispred škola ili preko društvenih mreža, kao u gusto naseljenoj šumi vreba i strpljivo čeka predator sakriven iza maske ljubaznosti, empatije i najboljih namjera. U šumi u kojoj biti nevin i lijep znači biti slab, i u kojoj je zamjena za igru svakodnevni trening i obuka kako ne postati plijen. Otuđujemo se od sebe i sve više prihvatamo pravila koja vladaju među životinjama, "vuk na ovcu svoje pravo ima, ka tirjanin na slaba čoeka". U takvom svijetu neiskvarenost i dobrota nijesu prednost već mana. Živimo sa predatorima u najbližem okruženju, nesvjesni njihovih monstruoznih namjera. U najvećem broju, žrtve predatora su djeca i mladi, pa je zato "Šuma" i namijenjena ovom uzrastu – kazao je Tatić.